Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA
101 do 110 od 111
Piše: Branislav Vujović predsednik New Frontier Group
Mihael Dubin i Majk Levin su 2010. godine razgovarali o svojoj frustraciji zbog pribora za brijanje, najviše zbog cene, ali i o neprijatnostima kada zaborave da kupe nove patrone za brijač, pa moraju da se briju starom patronom s pomalo otupelim oštricama ...
Piše: prof.dr Nikola Samardžić
Predsednička kampanja 2017. uzburkala je javnost, ali nije ponudila značajne političke promene. One ekonomske tek će nastupiti. Većina predsedničkih kandidata nije bila u stanju da nagovesti svoje ekonomske platforme. Bez obzira na konkretna ovlašćenja, predsednička funkcija je suštinski i formalno krovna institucija svih politika, i načelnih i konkretnih ...
Piše: Mihailo Medenica
Zaista je teško dati suvisli odgovor na pitanje šta je najveći izvozni potencijal Srbije a ne ogrešiti se o toliko toga što ova država ima i može da ponudi, a pritom ne mislim isključivo na rakiju i čvarke!N o, ako već čovek mora da se zamisli i razreže, recimo da je to bez sumnje – pamet! ...
Piše: Nikola Samardžić
Najuspešnije ekonomije obuhvataju protestantski svet, kao i Francusku i Japan. Ima i brzih ekonomija koje društveni razvoj ne prati u sledećim domenima: efikasne institucije, transparentne procedure, političke, ekonomske i kulturne slobode. Frensis Fukujama je precizno najavio ekonomsko i društveno posrtanje država BRIC, ukazujući na njihove nekompetentne, korumpirane institucije ...
Piše: Mihailo Medenica
Večito pitanje od milion dolara: šta bih sa milion dolara, i to pod uslovom da moram da ih potrošim za nedelju dana?! Pod jedan: pazario bih dva-tri narodna poslanika, neka jeftinija po mogućstvu, koliko da i ja imam tu famoznu poslaničku grupu ...
Piše: Prof. dr Miodrag Zec
Poluvekovno koncepcijsko lutanje, bezbrojni vrednosni zaokreti i eksperimenti rezultirali su nedovršenom državom u kojoj su otvorena sva ključna pitanja: teritorijalni obuhvat, teritorijalna organizacija, politički i socijalni model... Poremećeni algoritam rezultira sistemskim deficitom kao posledicom krupnih strateških disproporcija ...
Piše: Nikola Jovanović
Globalna ekonomska kriza je u Evropi gotovo momentalno proizvela krizu javnog duga. Usled velikih razlika između država članica EU u razvojnim ciklusima, kao i u predlozima za rešavanje krize javnog duga, došlo je do političke i institucionalne krize u Uniji ...
Piše: Mirjana Prljević, savetnik za strateško pozicioniranje, kolumnista lista Forbes China
Činjenice govore da je transformacija međunarodnih ekonomskih odnosa nakon završetka Hladnog rata donela novitete u oblasti strateškog pozicioniranja, i to prevashodno kad je reč o pozicioniranju država. Nakon perioda tranzicije, i usled posledica svetske ekonomske krize, značaj i važnost tačne i trajne definicije strateške pozicije Republike Srbije pokazuju se kao presudni ...
Piše: prof. dr Tanja Miščević, šefica pregovaračkog tima za članstvo Srbije u EU
Svakako najzanimljivije pitanje s kojim će se Unija suočavati naredne (narednih) godina jeste posledica referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu, održanog juna 2016, kad je većina onih koji su na referendum izašli odlučila da ova država napusti EU. Plan kako dalje nema niko. Podsetićemo, Velika Britanija nije jedan od osnivača Unije, ona je 1973. godine ...
Piše: prof. dr Ana Trbović, Fakultet za ekonomiju, finansije i administaciju (FEFA)
Stara srpska ekonomija zasnivala se na političkoj ekonomiji tržišta Jugoslavije i Hladnog rata i imala industrijsku proizvodnju koju krajem 2016. godine još sustižemo. Nova srpska ekonomija još uvek je u povoju. Ponovo umrežena u trgovinske puteve, nakon dekade izolacije i sukoba, skoro iz početka uspostavlja poslovne veze, popravlja infrastrukturu, prilagođava se i stvara nove proizvode i usluge. ...