Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tri mašine za pranje para

Kolumna
Piše: Mihailo Medenica

Nikada u potpunosti nisam razumeo pojam pranje novca, barem ne zvanične interpretacije istog, one formalne i zakonske, ali s godinama sam zaista postao ekspert za neformalni deo problematike, naročito otkad sam se oženio!

Elem, to takozvano pranje novca, barem u mom slučaju, svodi se na tri aspekta, prvi onaj najbanalniji i doslovni – kad mi supruga (čitaj: uvek) mrzovoljno gurne farmerke/trenerku/bermude na pranje bez ikakve primisli da prethodno treba proveriti džepove, pa se silno iznenadim kad posle nekog vremena pronađem u njima Vajferta koji dobrano miriše na omekšivač i ne liči na sebe od iskuvavanja na nekoj sumanutoj temperaturi i peglanja do iznemoglosti. Mislim, nije to tako loš osećaj, jer obično se potrefi da se nađem sa starim pijeteljem baš u danima kad sam bez dinara pa mu se baš obradujem, s tim što moram u prodavnici il’ trafici da elaboriram zašto je siroma toliko ubledeo i otkad to novčanice mirišu kao one jelkice za retrovizor automobila, no... Dakle, to je najbanalnija, ali i doslovna definicija pranja para, koja se, nažalost, ne događa toliko često koliko ona druga, daleko kompleksnija i pogubnija po mene, mada ne i kažnjiva zakonom, ali se zbog nje ide na robiju – nervnu uglavnom... Reč je, naime, ne o pranju para, već o bujici koja ga odnese, dezintegriše do molekula i, naravno, nikada ne vrati vlasniku, osim u vidu izveštaja iz banke, a svodi se na saučesnike u zločinu koji nikad nisam počinio: suprugu i ćerke! Ako neko ume da opere novac, to su one, potpisujem vam, dragi moji, jer kako primim platu/honorar/bilo šta – tako ko talas navale, pa već posle pet minuta gledam u prazan novčanik sećajući se da je u njemu bilo još nečega osim njihovih fotografija!

Ostali naslovi

UN80: Uspesi kao temelj nade za bolju budućnost
Autorski tekst Filemona Janga, predsednika 79. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
Ovog meseca, navršava se osamdeset godina otkad je u San Francisku potpisana Povelja Ujedinjenih nacija, stavljajući tačku na decenije ratova i donoseći nadu u bolju budućnost. Već osamdeset godina, Ujedinjene nacije su tu kao najviši izraz naše nade u međunarodnu saradnju i kao najpotpunije otelotvorenje naših težnji da okončamo „pošast rata"
Najdrečavija među obojenim revolucijama
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Rusija pre sto i kusur godina. Još uvek je vrlo rasprostranjena slika dotrajale pravoslavne carevine koja sa pozamašnim feudalnim bagažom nastavlja (sa slabim uspehom) da se uključuje u tokove novog industrijskog sveta. Ipak, potpuno verodostojna slika Rusije s početka dvadesetog veka ne može stati u ram njene stereotipne slike iz pomenutog perioda
Pravo na privatnost - tvoje pravo na slobodu
Piše: Damjan Mileusnić
U današnjem digitalnom svetu, usled ubrzanog razvoja tehnologije, kada je pristup podacima lakši nego ikada, zaštita privatnosti postaje ključna kako bi se osigurala sloboda, sigurnost i dostojanstvo građana
Kalajisanje fukujamsko
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Pobedio je Donald Tramp! A ljudi prolaze Petom avenijom i Terazijama kao da se nije desilo da je pobedio Donald Tramp. Fraza da ,,život teče dalje’’ glupava je nesumnjivo. A da život ,,zaista’’ teče dalje, to nije ni za nijansu mudrije od te blentave fraze. I tako, ljudi teku Petom avenijom i Terazijama ,,zaista dalje’’, kao da Donald Tramp nije pobedio
Crnjanski protiv Sondermajera – rijaliti iz doba čarlstona
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Nedavna poseta nemačkog kancelara Beogradu i najnovija poseta prvog čoveka Francuske našoj prestonici nanovo su podstakle deo naše javnosti da se bavi pitanjem izbora naše konkretnije orijentacije u okviru zajednice evropskih naroda
Silazak sa čarobnog brega
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Bog Mars iz decenije nakon sklapanja starinskog Versajskog sporazuma, danas kao da dobija svoju prilično vernu reinkarnaciju. Osionost pobednika i nenamireni geopolitički računi sada – posle Hladnog rata (slično stanju posle Prvog svetskog rata) kolevka su tog njegovog ,,ponovnog utelovljenja’’
Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar