Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Januarske finansijske odluke

Finansije
Srpska ekonomija

Početak godine je vreme kada rezimiramo prethodnu godinu i planiramo narednu. Puni entuzijazma, ipak shvatamo da mnoge naše želje i ciljevi zavise od novca koji imamo na raspolaganju, a u januaru novca nema mnogo. Ne zovu ga bez razloga “najduži mesec u godini”. Zbog toga je jedna od čestih odluka koje donosimo početkom godine da ćemo ubuduće dobro planirati svoje finansije i sledeću godinu dočekati finansijski sigurniji. To je dobra odluka.

Finansijska sigurnost nije luksuz koji mogu da obezbede samo oni sa visokim primanjima. To je osnovna potreba svih nas, posebno u kriznim i nepredviđenim situacijama. Ukoliko planiramo svoje finansije, možemo uspostaviti ravnotežu između količine novca koji zarađujemo, štedimo i trošimo. Nije prevelika nauka, a nije ni trka na sto metara. Više liči na maraton, a ključni faktor je – disciplina.

Ukoliko je finansijska sigurnost jedna od vaših želja za ovu godinu, evo nekoliko ključnih saveta.

Pratite kuda odlazi novac

Možda ste svesni toga da trošite više nego što zarađujete, ali tek kada ovo budete imali crno na belo, shvatićete da možete da promenite navike. To što ćete planirati budžet ne znači da nikada više nećete otići u restoran ili na koncert, ili potrošiti malo više na novogodišnju čaroliju. Naprotiv, cilj ovog koraka jeste da što lakše uočite stavku „bačene pare“ i preusmerite taj novac na stvari koje vam pričinjavaju istinsko zadovoljstvo. Da li su vam zaista potrebne različite platforme za strimovanje filmova i serija? Može se uštedeti i na fiksnim troškovima prelaskom na jeftiniji paket mobilne telefonije ili kablovskog operatera. Možda u ormaru imate previše komada odeće kojoj još nije skinuta etiketa?

Ključno je da disciplinovano evidentirate svaki trošak, a u tome mogu da pomognu i razne aplikacije za praćenje troškova koje možete instalirati na svoj telefon, jedan je od saveta koje možete da nađete na edukativnoj platformi #ErsteZnali koju je pokrenula Erste Banka. Primenite pravilo 50/30/20 na svoje mesečne troškove i tako procenite svoju situaciju – 50% prihoda trošite na svakodnevne potrebe, 30% na želje, a 20% na ulaganje u finansijsku budućnost. Važno je da ovo postane vaša navika minimum tri meseca, najbolje zauvek.

Plati prvo sebi

Kada ste sve stavili na papir, došao je trenutak za finansijsko planiranje. Uz troškove, isplanirajte i svoju štednju. Mnogo ljudi sa visokim primanjima nema ušteđevinu, jer čekaju da na kraju meseca odvoje na stranu ono što ostane, a to najčešće bude ništa ili veoma malo. Zato i štednju planiramo sa nužnim troškovima, pa tek onda trošimo na sitnice ono što ostane. Ovo pravilo da štednju planirate i uvrstite u naredni budžet zove se “Plati prvo sebi”.

Stavke kao što su npr. registracija auta, letovanje, pa i novogodišnji pokloni, trebalo bi da su predviđene mesečnim budžetom od početka godine, jer samo tako ćemo izbeći stres i zaduživanje u poslednjem trenutku. Pozajmljivanje novca nam na kraće staze može omogućiti da trošimo više nego što stvarno imamo, ali dugoročno mnogo košta, kako u novcu tako i u osećaju sigurnosti koji nam se smanjuje sa rastom duga.

Napravite svoj fond za sigurnost

Poslednje dve-tri godine potvrdile su važnost štednje koja treba da nam obezbedi finansijsku rezervu u neizvesnim vremenima. Ukoliko već imate krizni fond, to je svakako dobro. Ako to nije slučaj, ne očajavajte, ni sada nije kasno da jedan deo novca odvojite sa strane za nepredvidljive situacije – od toga šta ako se pokvari auto, do one šta ako ostanete bez posla ili se dogodi nešto drugo neočekivano.

Stručnjaci za finansije savetuju da bi trebalo težiti ušteđevini koja može da pokrije troškove života u trajanju od tri do šest meseci. Fond ne treba da podrazumeva troškove koje možemo izbeći, poput članarine u teretani ili izdatka za garderobu, ali trebalo bi da pokrije stanovanje, račune za komunalije, hranu i sve osnovne stvari koje su vam zaista neophodne svakog meseca. Kako ovo nije mali iznos, nije realno da ćete od jedne ili dve plate napraviti svoj “fond za sigurnost”, već je potrebno da svakog meseca u budžetu planirate štednju za ovu namenu u određenom procentu.

Dug je zao drug

Svi znamo ovu poslovicu, ali dug je često neophodan deo našeg života, naročito ako smo na taj način obezbedili krov nad glavom ili prevozno sredstvo. Izbegavanje duga jeste ključno, ali ako ga već imate, sledeći korak je isplata. Ako imate više dugova, uvek je najbolje prvo otplatiti one s visokim kamatama, a to su uglavnom dugovi po kreditnoj kartici ili dozvoljeni minus.

Vodite računa o tome ako kupujete nešto na rate, jer problem nastaje kada se plata optereti prevelikim brojem rata, pa na kraju ne ostane dovoljno novca do kraja meseca i tako se ulazi u nove pozajmice. Kad god pomislite da nešto uzmete na tri rate, proverite da li je izvodljivo da tri meseca štedite jednaku sumu.

Pozitivan stav prema novcu

Na kraju, važno je da negujete pozitivan stav prema novcu i štednji. Cilj je da od onoga čime raspolažete „oslobodite“ novac za stvari koje za vas imaju vrednost, ne remeteći ukupnu finansijsku stabilnost.

Finansijska sigurnost je ravnoteža odgovornosti prema novcu i uživanja u zadovoljstvima koje možemo da priuštimo, a aktivnim radom na razvijanju dobrih navika planiranja troškova i izdataka dugoročno se povećava kvalitet života.

Ostali naslovi

Srbija među liderima u digitalnim rešenjima poreskog sistema
Srpska ekonomija
Digitalizacija poreskog sistema u Srbiji donosi mnogobrojne prednosti u komunikaciji između poreskih obveznika i državnih organa. Taj proces sa sobom nosi određene izazove, a Srbija je postala pionir u automatizaciji poreskih prijava, u poređenju sa zemljama Evropske unije
Saznajte kako solarna energija štedi novac i energiju
Srpska ekonomija
​​​​​​​Porodična solarna elektrana, ukoliko je napravljena u skladu sa potrošnjom domaćinstva može smanjiti račune za struju i do 70%, pokazuju podaci studije slučaja domaćinstva u Vojvodini, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine
Pet veština koje su mladima potrebne na tržištu rada
Srpska ekonomija
Ulazak na tržište rada često predstavlja izazov za mlade ljude. U današnjem poslovnom okruženju, koje se neprekidno menja i razvija, uspeh više ne zavisi samo od formalnog obrazovanja. Veštine koje mladi stiču kroz akademske studije i prakse postaju presudne za njihovu sposobnost da se istaknu i uspešno integrišu u tržište rada
Kako zadržati talente
Srpska ekonomija
Stavovi o generaciji Z na tržištu rada su podeljeni – neki ih vide kao izazovne, dok drugi prepoznaju njihov potencijal. Bez obzira na mišljenja, jasno je da ova generacija unosi nove zahteve i dinamiku u radno okruženje. Poznati po svojoj saradljivosti, pragmatičnosti i snalažljivosti, pripadnici generacije Z ubrzano postaju ključni deo radne snage, sa projekcijama da će uskoro činiti 30% zaposlenih
Centar za obuku pilota
Srpska ekonomija
Pre tačno jednog veka, 22. septembra 1924. godine, počela je nastava u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu. Vazduhoplovna akademija kao Nacionalni vazduhoplovni trening centar u svom sastavu ima srednju stručnu vazduhoplovnu školu, visoku školu strukovnih studija i eksternu nastavnu bazu u Vršcu
Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite