Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta mladi očekuju i kako poslodavci mogu da odgovore?

Generacija Z preuzima tržište rada
Srpska ekonomija

Tokom oktobra 2024. godine, Startuj Infostud je sproveo istraživanje među 1805 mladih u Srbiji kako bi stekao dublji uvid u njihove stavove i iskustva na tržištu rada. Rezultati ukazuju na značajne promene koje generacija Z donosi u poslovno okruženje, ali i na izazove sa kojima se suočava na početku karijere.

Generacija Z, koja čini približno 30% svetske populacije, ubrzano zauzima važnu ulogu na globalnom tržištu rada, a predviđa se da će do 2026. godine njen udeo dostići isti procenat i među zaposlenima. Međutim, prelazak iz obrazovnog sistema u poslovno okruženje za mnoge mlade ljude u Srbiji predstavlja stresan i neizvestan period – više od 73% ispitanika smatra ovu tranziciju izazovnom, dok 60% njih ocenjuje da obrazovne institucije ne pružaju adekvatnu podršku u pripremi za tržište rada.

Posebno ranjiva grupa su stariji pripadnici generacije Z, uzrasta od 24 do 28 godina, od kojih 76% ističe stres i dileme pri izboru karijere, kao i žene, među kojima 81% navodi nedostatak organizacionih veština kao ključan izazov. Veliki broj mladih navodi da rade poslove nepovezane sa njihovim obrazovanjem, dok polovina zaposlenih razmatra promenu trenutnog poslodavca, najčešće zbog niskih primanja i ograničenih mogućnosti za napredovanje.

Fleksibilni modeli rada, poput remote i hibridnih opcija, postaju ključni faktor u privlačenju i zadržavanju mladih talenata. Generacija Z vrednuje ravnotežu između poslovnog i privatnog života, pa mogućnost rada sa različitih lokacija često postaje odlučujući faktor prilikom odabira poslodavca. Ovi modeli omogućavaju veću produktivnost, smanjenje stresa i bolju prilagodljivost potrebama zaposlenih, što se pokazuje kao vitalno za generaciju koja je navikla na tehnologiju i dinamičan način života.

Sa druge strane, optimizam ostaje prisutan kod 70% mladih, koji veruju u pozitivan razvoj svoje karijere. Ipak osećaj zabrinutosti se češće javlja kod starijih ispitanika i onih koji se suočavaju sa nesigurnošću na tržištu rada ili nedovoljnom podrškom za početnike.

Finansijska očekivanja ove generacije dodatno oslikavaju njihove ambicije. Mladi u proseku očekuju početnu platu od 89.345 dinara, dok im je željena plata tokom karijere gotovo dvostruko veća i iznosi 172.963 dinara. Najveća očekivanja imaju mladi iz Beograda i pripadnici muškog pola uzrasta od 15 do 19 godina.

Prilikom izbora poslodavca, mladi ističu značaj dobrog odnosa prema zaposlenima, mogućnosti za napredovanje i stabilnosti radnog mesta. Zanimljivo je da 66% njih ne bi prihvatilo rad u kompanijama gde postoji raskorak između slike koja se promoviše u javnosti i stvarnih uslova rada. Takođe, muškarci su skloniji preduzetništvu i radu u startapovima, dok žene preferiraju stabilnije pozicije u velikim organizacijama.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da poslodavci moraju prilagoditi svoje strategije kako bi privukli i zadržali mlade talente. Pružanje prilika za obuke, plaćene prakse i simulacije intervjua mogu mladima značajno olakšati prelazak iz “školskih klupa” na radno mesto. Pored toga, jasno komuniciranje vrednosti i pravila kompanije, uz obezbeđivanje adekvatnih finansijskih uslova, ključni su za motivaciju i zadovoljstvo mladih zaposlenih.

Generacija Z unosi nove perspektive i energiju u radno okruženje. Razumevanje njihovih potreba i očekivanja od strane poslodavaca ne samo da može pomoći u prevazilaženju trenutnih izazova, već i doprineti stvaranju dinamičnog, produktivnog i harmoničnog tržišta rada.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke