Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta spaja Rokfelere, Milenu Dravić, Moma Kapora i Cuneta Gojkovića?

Beograd
Foto: Istorija Bristola 1984. Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
Srpska ekonomija

Od trenutka kada se u svom punom sjaju i raskoši predstavio Beogradu 1912. godine, hotel Bristol, arhitektonsko remek-delo ingenioznog Nikole Nestorovića, stekao je status centra mondenskog života u srpskoj prestonici.

Podignut u srcu Savamale, kao vesnik preobražaja Beograda u modernu evropsku metropolu, avangardni hotel Bristol vrlo brzo postao je nezaobilazna destinacija za mnoge slavne i uticajne ličnosti koje su u njemu pronalazile inspiraciju, kutak za odmor i mesto u kome se najbolje oseća neodoljivi šarm večnog grada.

Džon Rokfeler Mlađi, čuveni američki finansijer i filantrop, predstavlja verovatno najslavniju ličnost koja je dosad boravila u hotelu. Oduševljen lepotom i otmenošću simbola zrele faze beogradske secesije, u kom je odseo dvadesetih godina prošlog veka, on je hotel preporučio i svom sinu Dejvidu Rokfeleru koji je Beograd posetio 1979. godine. Iza boravka poznatog američkog bankara u Bristolu ostala je priča o tome kako je ljudima na recepciji, prilikom odlaska, poklonio pozlaćene hemijske olovke sa logom njegove banke.

Hotel Bristol je bio i svedok mnogih istorijskih događaja, pa je tako u njemu tadašnji ministar spoljnih poslova Kraljevine Jugoslavije Aleksandar Cincar-Marković boravio za vreme martovskih demonstracija 1941. godine.

U lepoti i ponudi Bristola uživali su i doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito, članovi britanske kraljevske porodice, brojne diplomate, oficiri, šahovski velemajstor Gari Kasparov i drugi sportisti, a poznato je i da je Luka Ćelović Trebinjac, slavni srpski dobrotvor i zadužbinar, po čijem je nalogu izgrađen hotel, u njemu voleo da svakog dana popije kafu.

Hotel Bristol je kroz svoju više od jednog veka dugu istoriju takođe bio važno mesto okupljanja umetnika svih vrsta, a vrlo često je bio i mesto održavanja različitih balova i pozorišnih predstava.

Među ličnostima koje su istoriju hotela učinile slavnom posebno mesto zauzimaju glumci. Tako je, primera radi, čuvena filmska diva Milena Dravić u Bristolu snimala editorijale za domaće modne časopise. Glumac i muzičar Nikola Kolja Pejaković je zajedno sa kolegom, slavnim Nebojšom Glogovcem, u hotelu snimio muzički spot za jednu svoju numeru, dok je Ljubiša Samardžić, još jedan prvak glume, neke od čuvenih scena iz filma „Savamala“ (1982), režisera Žike Mitrovića, snimio baš ispred ulaza u Bristol.

Na spisku čuvenih posetilaca nalazi se i legendarni slikar i književnik Momo Kapor, još jedan simbol Beograda, koji je obožavao Savamalu i vrlo često provodio vreme u hotelu Bristol. Osim njega, i brojni drugi književnici su se svojevremeno okupljali u hotelu na tradicionalnom dočeku Pesničke Nove godine, uživajući u poeziji i muzici.

Noćni život u Beogradu nekada je praktično bio nezamisliv bez Bristola. Kada bi zidovi kafanske sale u njemu mogli da progovore, ispričali bi mnoge zanimljive priče o tome kako su se proslavili neki od naših najpoznatijih estradnih umetnika.

Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog veka redovni gost hotela bio je pevač raskošnog glasa Predrag Cune Gojković, koji je baš u Bristolu započeo svoju karijeru nastupajući u hotelskom orkestru. Zajedno sa njim nastupala je i Silvana Armenulić.

Hotel Bristol takođe pamti i zajedničke nastupe čuvenog klarinetiste Bokija Miloševića i Lole Novaković, a gošća hotela bila je i poznata pevačica sevdalinki Kadira Čano. Osim njih, u Bristolu je početkom osamdesetih godina na dočeku Nove godine nastupala i Meri Cetinić.

Nakon opsežne restauracije fasade, koju je Belgrade Waterfront izvršio u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, ovaj antologijski primerak moderne srpske arhitekture, sada poznatiji kao The Bristol Belgrade, doživljava renesansu i uskoro će ne samo povratiti status koji je imao pre više od jednog veka, već i ponovo postati mesto u kome se bogata istorija susreće sa vanvremenskom elegancijom.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke