Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Društvo u Srbiji i dalje pretežno patrijarhalno

Istraživanje
Foto: Marko Risović
Srpska ekonomija

„Čak 48% svetske migrantske populacije čine žene. One imaju ograničen pristup zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj pomoći, često su nezaštićene od nasilja i izložene riziku seksualne i radne eksploatacije, kao i trgovini ljudima“, navela je Jovana Stamenković iz GIZ na otvaranju događaja „Izazovi i prilike u migracijama: perspektiva rodne ravnopravnosti“.

Događaj je organizovao Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u okviru globalne inicijative „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, kroz Nemačku razvojnu saradnju. Portfolio projekata Nemačke razvojne saradnje u oblasti migracija podrazumeva pristup 360 stepeni i podržava održiva rešenja i nastoji da odgovori na izazove koji nisu samo neposredne ad hoc potrebe i trendovi, dok u ovoj oblasti, kao i u svakoj drugoj, održiva rešenja nisu moguća bez rodne ravnopravnosti. GIZ je usmeren na holistički i inkluzivan pristup koji reaguje na potrebe različitih ljudi, i koji uzima u obzir različita iskustva ovih ciljnih grupa.

Okupio je stručnjake iz relevantnih oblasti, uključujući predstavnike vladinih institucija, akademske zajednice, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija i međunarodnih partnera. U okviru panela i diskusija razmenjena su mišljenja i iskustva u oblasti rodno osetljivih migracionih politika.

Stamenković je navela da se društvo u Srbiji i dalje ocenjuje kao pretežno patrijarhalno i kao društvo tradicionalnih normi i obrazaca ponašanja. „Iako imamo pozitivne primere u vidu zakonodavnih okvira i određenih praksi, još uvek čekamo njihovu efikasnu i efektivnu primenu. Svedoci smo stereotipnog viđenja žena, prisustva rodno zasnovanog nasilja, neplaćenog rada u oblasti nege i mnogih drugih izazova koji žene stavljaju u nezavidan i često opasan položaj. Svi ovi izazovi postaju još izraženiji kada je reč o ranjivoj i osetljivoj populaciji migranata i migrantkinja“, rekla je.

Istakla je da ranjivost migrantske populacije zahteva posebnu pažnju u politikama i praksama, te da Nemačka razvojna saradnja prepoznaje potrebu za podrškom ne samo ženama, već i svim osobama koje su marginalizovane zbog rodnog identiteta, seksualne orijentacije, pola, porekla, religije, godina, invaliditeta i drugih karakteristika.

Diskriminacija na osnovu pola među najčešćima u Srbiji

Govoreći na panelu „Značaj rodno odgovornih politika u migracijama“, dr Biljana Stojković, viša savetnica i rukovoditeljka Grupe za unapređenje rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, osvrnula se na izazove s kojima se trenutno suočava Ministarstvo.

„Najveći izazov predstavlja odluka Ustavnog suda od 27. juna 2024. godine o obustavljanju primene Zakona o rodnoj ravnopravnosti do donošenja konačne odluke. Najveći problem je što suspenzija nije oročena, ne znamo koliko će vremena proći do konačne odluke i kakva će biti“, rekla je dr Stojković.

Vršiteljka dužnosti pomoćnice Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Tatjana Prljić, istakla je da zakon u Srbiji prepoznaje 20 ličnih svojstava kao osnov diskriminacije i da lista nije zatvorena.

„Praksa Poverenika pokazuje da se pet ličnih svojstava izdvajaju kao najčešći osnovi diskriminacije: pol ili rod, invaliditet, zdravstveno stanje, starosna dob i nacionalna pripadnost. Rodna ravnopravnost u Srbiji se gradi od polovine 20. veka, ali diskriminacija na osnovu pola i dalje je dominantan oblik diskriminacije“, navela je Prljić.

Izložba fotografija i kratki filmovi o iskustvima migranata

Događaj je uključivao i izložbu fotografija “Boundless Love” o iskustvima LGBTIQ+ izbeglica koja je nastala kao rezultat rada Rainbow Migration Network, čiji rad je podržan od strane Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH. Prikazani su i kratki filmovi o ličnim iskustvima ljudi u pokretu, kao i tražilaca i tražiteljki azila u Republici Srbiji nastali kroz radionicu participativnog snimanja filma sa fokusom na priče o ljudskosti izrađenih u okviru regionalnog GIZ programa „Društvena participacija ljudi u pokretu i lokalnog stanovništa u regionima domaćinima Zapadnog Balkana“ (PeMO).

„Naš program se na regionalnom nivou, ali pre svega u Srbiji i Bosni i Hercegovini, bavi ljudima u pokretu, kroz direktnu podršku njima i razvoj kapaciteta zajednica da odgovaraju na migracije. Program se bavi prisilnim migracijama i u tom kontekstu rod je, ne važan, nego često činjenica koja u potpunosti oblikuje migraciono iskustvo. Žene i devojčice, ali i mladi muškarci i dečaci prolaze različit migratorni put u zavisnosti od njihovog rodnog identiteta“, rekla je savetnica u GIZ Ivana Stanković.

Iz GIZ-a su naveli da Globalni program “Migracije u kontekstu razvoja“, koji sprovode u saradnji sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, kao i brojnim partnerima usmerenim na saradnju sa dijasporom, vide migracije kroz prizmu razvoja. U ovom smislu podržava se jačanje saradnje srpskih institucija sa ženama u dijaspori, jer iskustva žena koje su migrirale podrazumevaju i svetle primere gde su žene postale osnažene i osvešćene u zemlji destinacije.

Ostali naslovi

The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike