Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nova strategija za stare izazove

Korak ka uspešnoj reintegraciji povratnika
Srpska ekonomija

Povratak u domovinu često je izazov koji prevazilazi individualne priče povratnika. Oni koji se vraćaju u Srbiju po osnovu sporazuma o readmisiji, prinudno ili svojevoljno, suočavaju se sa nizom poteškoća: od ponovne izgradnje života u zemlji iz koje su jednom otišli, preko prevazilaženja traumatičnih iskustava iz inostranstva, pa do pristupa pravima u složenom sistemu podrške. Sve to čini proces njihove reintegracije otežanim, koji zahteva sveobuhvatan pristup prilagođen njihovim specifičnim potrebama. Upravo zbog toga, Nacrt predloga Nacionalnog programa za reintegraciju povratnika za period 2024–2026. godine, predstavlja značajan korak ka unapređenju sistema podrške povratnicima.

Miloš Mihajlović, načelnik Odeljenja za primarni prihvat i ostvarivanje prava povratnika po sporazumu o readmisiji u Komesarijatu za izbeglice i migracije Republike Srbije (KIRS), ističe značaj ovog dokumenta:

„Radna grupa KIRS izradila je nacrt predloga Programa za reintegraciju povratnika po osnovu sporazuma o readmisiji i prateći Akcioni plan za period 2024–2026. godine. Ova dva strateška dokumenta, izrađena uz podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM), GIZ i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), predstavljaju prvi sveobuhvatni okvir za uređenje procesa reintegracije povratnika po osnovu readmisije u poslednjih 15 godina‟.

Kako dodaje, Program i prateći Akcioni plan imaju za cilj da unaprede sistem podrške povratnicima kroz rešavanje ključnih pitanja u oblastima stanovanja, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, kao i borbe protiv diskriminacije i društvene marginalizacije.

„Izrada ovih dokumenata predstavlja važan korak ka ispunjavanju međunarodnih obaveza Republike Srbije, kao i jačanju saradnje između državnih institucija, lokalnih samouprava i međunarodnih partnera u oblasti migracija i reintegracije. Zahvaljujemo se našim partnerima – IOM, GIZ i UNDP – na značajnoj podršci u izradi ovih strateških dokumenata, koji će doprineti održivoj reintegraciji povratnika i unapređenju njihovog položaja u lokalnim zajednicama‟, navodi Mihajlović.

Put do strategije: Od podrške do rezultata

Nemačka razvojna saradnja kroz programe koje u Srbiji sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, od 20216. godine aktivno podržava KIRS u unapređenje upravljanja migracijama u Srbiji. Ova saradnja donela je konkretne rezultate koji vode efektivnom i održivom sistemu podrške za reintegraciju povratnika. Dobre prakse koje su razvijane u okviru Nemačkog centra za migracije, stručno obrazovanje i karijeru - DIMAK postale su sastavni deo ovog strateškog dokumenta.

Među značajnim rezultatima su unapređen kvalitet usluga informisanja i savetovanja povratnika i upućivanja na adekvatne mere podrške od strane KIRS. Razvijena je elektronska baza podataka, koja treba da omogući poverenicima u lokalnim zajednicama bolju procenu potreba povratnika, planiranje mera podrške i praćenje efekata Aplikacija Kataloga usluga, na jednom mestu objedinjuje dostupne programe podrške i olakšava savetnicima i poverenicima da unaprede informisanje i savetovanje povratnika, ali i samim povratnicima pomaže da se lakše snađu u složenom sistemu dostupne podrške.

Fokus na lokalnu zajednicu: Bolja koordinacija i međusektorska saradnja

Uloga poverenika za izbeglice i migracije u lokalnim zajednicama ističe se kao ključna za uspeh programa. Oni su prvi kontakt povratnika sa sistemom podrške. U narednom periodu planiraju se skupovi razmene iskustva i obuke na lokalnom nivou koje za cilj imaju unapređenje njihove koordinacije sa relevantnim lokalnim institucijama i organizacijama civilnog društva. U predlogu programa predviđa se saradnja sa zdravstvenim ustanovama, centrima za socijalni rad, školama, ali i mobilnim timovima romskih koordinatora, zdravstvenih medijatora i pedagoških asistenata i organizacijama civilnog društva

Važnost ovog programa, za koji se javna rasprava upravo završila, meri se ne samo brojem povratnika kojima je pružena podrška, već i time koliko je promenio način na koji zajednica posmatra i dočekuje ljude koji se vraćaju. Jer reintegracija nije samo individualni izazov – ona je ogledalo društvene kohezije i institucionalne spremnosti.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta