Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Možda ste čuli za fišing i nećete se upecati, ali da li znate za višing?

Nove tehnologije na meti sajber kriminalaca
Srpska ekonomija

Nove tehnologije i različiti internet servisi koje svakodnevno koristimo često su predmet zloupotrebe sajber kriminalaca kojima je cilj da dođu u posed ličnih i finansijskih podataka. Jedan od takvih napada je višing (eng. voice phishing – vishing) – glasovni fišing u okviru koga prevarant napada žrtvu putem telefonskih poziva i servisa za internet komunikacije (na primer, Skype, Viber, Whatsapp).

U poslednje vreme učestali napadi ove vrste primećeni su u zemljama u okruženju. Imajući u vidu da bi uskoro mogli da postanu aktuelni i kod nas, stručnjaci Erste Banke savetuju da je potrebna povećana doza opreza, posebno u dolazećem prazničnom periodu kada nam je svima pažnja usmerena na lepše stvari. Zato je korisno da se već sada upoznamo sa nekim od tipičnih višing prevara koje su identifikovane u našem regionu.

Kako funkcionišu višing prevare?

Lažni bankar – Priča je obično kreirana oko problema u vezi sa računom klijenta, uglavnom u formi obaveštenja o zloupotrebi od strane bankara iz matične filijale (sa upozorenjem da klijent nikako ne ide do banke, već da bude spreman da će ga kontaktirati „novi“ ljudi). Klijent se obaveštava da je slučaj navodno pod policijskom istragom i da je neophodno tretirati ceo slučaj kao strogo poverljiv. Tu se završava prvi poziv. Drugi poziv je od lažnog policajca, koji potvrđuje prvi deo priče, upozoravaju stručnjaci s platforme ersteznali.com. Klijent biva ubeđen da je zbog poverljivosti policijske istrage veoma važno da ne otkriva svojoj banci podatke o istrazi, čime se sprečava da pozove kontakt centar ili da se raspita u filijali i tako proveri navode. Treći poziv je ponovo od lažnog bankara, koji se predstavlja kao član tima za bezbednost, a kao dokaz šalje lažirani lični dokument preko čet aplikacija. Tada se predlaže neko rešenje – u nekim slučajevima klijent se ubeđuje da podigne sav novac sa računa i prebaci ga na „privremeni račun” koji je u stvari napadač unapred pripremio. Zatim sledi instrukcija da se sačekaju dalje informacije.

U svim scenarijima je korišćeno lažiranje telefonskog broja. Kada je klijent bio iz npr. Budimpešte, prikazivali su mu se brojevi filijale u Budimpešti i policijske stanice u Budimpešti. Sakupljanje podataka o klijentu koji je meta prevare obično počinje na društvenim mrežama Instagramu i Fejsbuku. Napadači preko društvenih mreža saznaju u kojoj su banci klijenti žrtve, čak i njihovu filijalu, pa prema tome kreiraju lažne brojeve telefona i lažiraju svoje profile tako da izgleda kao da su zaposleni baš tamo.

Lažni krediti – Ova prevara je već dugo prisutna na društvenim mrežama gde fizička lica i navodne finansijske institucije sa kojima sarađuju nude veoma povoljne kredite ili pozajmice. Žrtve su kontaktirane kroz komentare na društvenim mrežama uz uputstvo da se zahtev pošalje direktnim porukama putem čet aplikacija. Nakon niza poruka, žrtva ostaje uskraćena za novac koji je uplatila napadaču kao naknadu za navodnu obradu fiktivnog kredita.

U poslednje vreme, zabeleženi su slučajevi ove prevare putem telefonskih poziva, uz lažiranje brojeva sa kojih dolazi poziv, tako da oni mogu biti dovedeni u vezu sa stvarnim finansijskim institucijama. Ukoliko se nađete u ovakvoj situaciji, imajte na umu da banke ne nude kredite na društvenim mrežama, niti se sa vama preko čet aplikacija dogovaraju da uplatite naknade za obradu kredita.

Tehnička podrška – Poziv započinje kao veoma hitna akcija podrške od softverskih kompanija ili IT podrške banke. Napadač traži odobrenje za pristup vašem računaru kako bi obavio neophodna podešavanja kroz neku od aplikacija za ovu namenu (npr. TeamViewer ili AnyDesk). Navodno je potrebno izvršiti podešavanja na aplikaciji za internet bankarstvo. U nastavku, napadač preuzima upravljanje aktivnostima računara, a klijentu ostaje samo da isprati kako njegov novac odlazi sa računa.

Važno je zapamtiti da banka nikad neće tražiti pristup uređaju, niti će instalirati nešto na računaru ili telefonu klijenta. Ukoliko ovo dozvolite napadaču, on preuzima kontrolu nad računarom i uzima sve podatke koji se tamo nalaze, uključujući i pristup računu u banci. Takođe, iz bezbednosnih razloga ne treba čuvati korisničko ime i šifru za pristup internet bankarstvu na računaru ili u okviru naloga za različite internet servise (npr. Google naloga).

Investiciona ponuda – Slučaj je zasnovan na lažnom predstavljanju ulaganja u akcije, fondove, kriptovalute, vredne metale ili neku drugu opciju. Nakon ulaganja simbolične sume novca, napadač isplaćuje klijentu sumu koja navodno predstavlja ogroman ostvaren profit i ponovo se javlja nakon 7-10 dana. Veliki uspeh prve investicije predstavljen je na lažnoj veb stranici. Prve nedelje ostvaren je profit od 10-25%, što se klijentu predstavlja kao odlična prilika za dalje investiranje. Kada je klijent uložio više novca, omogućen mu je pristup lažnom portalu i mogao je da prati kako se njegova investicija uvećava. Nažalost po njega, profit nije ostvaren i novac je nestao, a jedino što je ostvareno je uspešna prevara.

Ukoliko želite da ulažete u hartije od vrednosti, fondove ili digitalnu imovinu – proverite prvo da li su ponude stigle od institucija koje imaju ovlašćenja da obavljaju ove poslove. Državne institucije izdaju ova ovlašćenja i vode javno dostupne registre ovakvih finansijskih institucija. Investiranje preko institucija koje nisu ovlašćene za određene poslove je svakako vrlo rizično, a gubitak siguran ako je investiciona ponuda potpuno lažna kao u navedenom slučaju.

Kako sprečiti?
 

Najbolji način za odbranu od višinga je da korisnici budu svesni postojanja mogućnosti prevara na mreži i putem telefona i samim tim postanu oprezniji. Ne treba verovati pozivu nepoznate osobe, niti kliktati na linkove ili odgovarati na poruke koje šalje, jer se današnjom tehnologijom mnogo toga može lažirati (uključujući i identitet nepoznate osobe).

U takvom slučaju ne treba deliti bilo kakve osetljive informacije, kao što su podaci o bankovnom računu, šifre, detalji o kreditnim karticama, lična dokumenta, itd. Ukoliko primite ovakav poziv ili poruku, odmah se obratite svojoj banci i obavestite je o mogućoj zloupotrebi.

Šta ako ste bili žrtva višing napada?
 

Ako ste slučajno bili žrtva ovakvih ili sličnih napada i nenamerno otkrili svoje podatke nekome za koga se ispostavilo da je sajber kriminalac, bez odlaganja kontaktirajte sa svojom bankom, blokirajte kartice i raspitajte se o mogućnostima blokiranja spornih transakcija.

Možda će biti neophodno da promenite i brojeve računa i promenite sve šifre za pristup internet bankarstvu ali zapamtite, ovo se radi isključivo u filijali banke.

Da li je višing jedina nova prevara?

U zemljama regiona u poslednje vreme je vrlo rasprostranjena i prevara povezana sa sajtovima za trgovinu novim i polovnim stvarima. U ovom slučaju prevaranti postavljaju lažne oglase, a potom kupce usmeravaju na lažni sajt za internet plaćanje karticama, gde im ukradu sve podatke kojima vrše dalje transakcije i nanose štetu.

Ostali naslovi

Saznajte kako solarna energija štedi novac i energiju
Srpska ekonomija
​​​​​​​Porodična solarna elektrana, ukoliko je napravljena u skladu sa potrošnjom domaćinstva može smanjiti račune za struju i do 70%, pokazuju podaci studije slučaja domaćinstva u Vojvodini, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine
Pet veština koje su mladima potrebne na tržištu rada
Srpska ekonomija
Ulazak na tržište rada često predstavlja izazov za mlade ljude. U današnjem poslovnom okruženju, koje se neprekidno menja i razvija, uspeh više ne zavisi samo od formalnog obrazovanja. Veštine koje mladi stiču kroz akademske studije i prakse postaju presudne za njihovu sposobnost da se istaknu i uspešno integrišu u tržište rada
Kako zadržati talente
Srpska ekonomija
Stavovi o generaciji Z na tržištu rada su podeljeni – neki ih vide kao izazovne, dok drugi prepoznaju njihov potencijal. Bez obzira na mišljenja, jasno je da ova generacija unosi nove zahteve i dinamiku u radno okruženje. Poznati po svojoj saradljivosti, pragmatičnosti i snalažljivosti, pripadnici generacije Z ubrzano postaju ključni deo radne snage, sa projekcijama da će uskoro činiti 30% zaposlenih
Centar za obuku pilota
Srpska ekonomija
Pre tačno jednog veka, 22. septembra 1924. godine, počela je nastava u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu. Vazduhoplovna akademija kao Nacionalni vazduhoplovni trening centar u svom sastavu ima srednju stručnu vazduhoplovnu školu, visoku školu strukovnih studija i eksternu nastavnu bazu u Vršcu
Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite
Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima
Srpska ekonomija
Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici