Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zavisnost od mobilnih telefona uporediva sa drogama

Beč
Srpska ekonomija

Austrijanci u proseku provedu tri sata dnevno sa svojim pametnim telefonom. Sve više ljudi postaje doslovno zavisno od „online aktivnosti“. Dva stručnjaka iz Instituta Anton Prokš u Beču, jedne od vodećih klinika za lečenje bolesti zavisnosti u Evropi, vide paralele između zavisnosti od mobilnih telefona i zavisnosti od droga. Sve je više ljudi koji ne žele i ne mogu zamisliti život bez mobilnog telefona.

„Glavni kriterijum za povlačenje paralele je gubitak kontrole, kao i povećanje tolerancije. To je slučaj kod mobilnog telefona i na primer kod ilegalnih droga“, istakao je klinički psiholog, Oliver Šajbenbogen.

Zajedno sa Rolandom Maderom, Šajbenbogen se posvetio temi zavisnosti od mobilnih telefona u novoj knjizi „Always on“. Kao i kod zavisnosti od droga, i kod zavisnosti od mobilnih telefona važi moto: „Lek ili otrov. Doza čini razliku“. Dakle preterana upotreba jednostavno nas uči da zaboravimo stvarni život. Posebno su pogođeni adolescenti. Međutim, i mnogim odraslim ljudima je teško da odlože telefon ili ga čak ostave kod kuće. U pitanju je naučni fenomen „Nomofobija“ – strah od situacije da se ostane bez telefona. Stručnjaci preporučuju: „Privremeno odustajanje od telefona. Samo da proverimo možemo li bez telefona“, kaže Šajbenbogen. To takođe podstiče učenje socijalnih veština: „Empatija, se na primer uči samo u direktnom kontaktu sa drugom osobom. Ako uvek gledate u telefon i održavate komunikaciju putem društvenih medija, zaboravljate kako da komunicirate sa stvarnim ljudima“, kaže Mader.

Roditelji bi u svakom slučaju trebalo da ograniče korišćenje telefona deci. Takođe, čovek je bez telefona mnogo kreativniji. Sa decom bi trebalo dogovoriti vreme za korišćenje telefona kako bi se smanjila opasnost od zavisnosti: „Preporučujemo da se bebama uopšte ne daje mobilni telefon, do pete godine pola sata dnevno, do desete godine jedan sat dnevno. I to je čak dovoljno teško da se ispoštuje“, kaže Mader. I pored svega važno je ne demonizovati mobilni uređaj, već naučiti decu zdravom odnosu sa pametnim telefonom.

Ostali naslovi

Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa
Godina 2024. najtoplija ikad zabeležena
Srpska ekonomija
Svetska meteorološka organizacija potvrdila da je 2024. godina najtoplija ikad zabeležena, sa temperaturom od oko 1,55°C iznad predindustrijskog nivoa. Poslednjih 10 godina (2015-2024) su deset najtoplijih godina zabeleženih od kada se vrše merenja
Meta napada bilo je 88% kompanija
Srpska ekonomija
Tokom 2024. godine čak 88% preduzeća suočilo se sa pokušajima napadača da se infiltriraju u njihovu mrežu, dok je više od 60% kompanija prijavilo incidente u kojima su zlonamerni akteri aktivirali zlonamerni kod unutar njihove mreže ili pokušavali da komuniciraju sa kompromitovanim sistemima i preuzmu kontrolu
Kako da vaša fitnes avantura ostane bezbedna
Srpska ekonomija
Zdravstveni i fitnes ciljevi su dosledno na vrhu liste „novogodišnjih rezolucija“ širom sveta, što potvrđuju i godišnji izveštaji. U skladu sa tim trendom, pojavila se prava pomama za onlajn personalnim treninzima, podstaknuta uticajem društvenih mreža poput Instagrama i TikToka
Kragujevački sistem obaveštavanja građana postao hit u svetu
Srpska ekonomija
Kako izgleda kada građani u svakom trenutku znaju šta će se graditi u njihovom komšiluku i kada mogu da na prostorne i urbanističke planove utiču brzo i jednostavno, onlajn, umesto da obilaze brojne šaltere? Odgovor na to pitanje od aprila prošle godine moguće je dobiti u Kragujevcu, preko platforme „Budi deo plana“
Širom sveta za praznike daruju dukate, ali i zlatne poluge
Srpska ekonomija
Zlato je jedinstven poklon čija vrednost sa vremenom raste. Za posebne prilike, rođenja, venčanja, značajne datume, porodične ili poslovne jubileje, ali i praznike, obično se poklanja dukat, pločica, ili nakit od plemenitog metala koji simboliše trajnost, stabilnost i sigurnost. Često se ovi komadi nasleđuju, putuju kroz generacije
Šest saveta kako da izbegnete bacanje hrane tokom praznika
Srpska ekonomija
Istraživanja pokazuju da se u Srbiji dnevno baci oko 2.000 tona hrane i da se najviše bacaju hleb, meso i mleko. Analiza je pokazala da se hrana uglavnom baca zato što se pokvari ili se zaboravi u frižideru i zamrzivaču, te da svako od nas u proseku baci godišnje gotovo 28 kg jestivih i oko 80 kg nejestivih delova hrane
Digitalno modelovanje u novogradnji u Beču
Srpska ekonomija
Iza termina BIM (Building Information Modeling) krije se digitalna aplikacija koja pomoću trodimenzionalnih modela optimizuje sve procese u okviru planiranja, gradnje i upravljanja zgradama, čime se omogućava veća transparentnost, održivost i pouzdanost. 3D modelovanje podataka o zgradama omogućava saradnju svih učesnika
Psihološka pomoć mladima
Srpska ekonomija
Period adolescencije obeležen je brojnim izazovima, od pronalaženja sopstvenog identiteta i suočavanja sa društvenim normama, do prilagođavanja promenama koje donose škola, porodica, kao i nove tehnologije, što predstavlja plodno tlo za nastanak anksioznosti i depresije. Svaka četvrta mlada osoba u Srbiji susrela se sa nekim mentalnim izazovom