Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Meta napada bilo je 88% kompanija

Incidenti u oblasti bezbednosti mreže dominiraju
Srpska ekonomija

Tokom 2024. godine, najčešći tip sigurnosnog incidenta sa kojim su se kompanije suočavale ticao se zaštite mreže, prema najnovijim podacima IT Security Economics izveštaja kompanije Kaspersky. Čak 88% preduzeća suočilo se sa pokušajima napadača da se infiltriraju u njihovu mrežu, dok je više od 60% kompanija prijavilo incidente u kojima su zlonamerni akteri aktivirali zlonamerni kod unutar njihove mreže ili pokušavali da komuniciraju sa kompromitovanim sistemima i preuzmu kontrolu.

Velike kompanije su zabeležile najveći broj incidenata u oblasti mrežne bezbednosti, uprkos tome što su imale najopsežnije mere zaštite. Mala i srednja preduzeća takođe su se suočavala sa izazovima u oblasti mrežne bezbednosti, pri čemu je značajan procenat incidenata bio rezultat namernih ili nenamernih akcija njihovih zaposlenih.

Pretnje po bezbednost mreže i dalje predstavljaju najveći problem za preduzeća

po bezbednost mreže imaju za cilj iskorišćavanje ranjivosti sistema tako što prodiru u mreže kompanije i nanose štetu osetljivim podacima, aplikacijama i radnom procesu. Kada sajber kriminalac detektuje slabu tačku u sistemu, koristi je da stekne neovlašćen pristup i instalira malver, spajver ili drugi štetni softver. Ove slabe tačke takođe predstavljaju ulaznu tačku za napade socijalnog inženjeringa, gde pojedinci postaju lakša meta.

Kako se sve više podataka stvara, skladišti i prenosi elektronski, potencijal za sajber napade koji mogu ugroziti osetljive informacije takođe raste. Jedan od ključnih faktora koji doprinosi stalnoj prisutnosti problema u vezi sa sigurnošću mreže je rastuća složenost sajber pretnji. Sajber kriminalci stalno razvijaju nove taktike i tehnike kako bi zaobišli tradicionalne sigurnosne mere, što otežava preduzećima da budu u toku. Od fišing prevara i ransomver napada do DDoS napada i APT-ova, postoji mnogo načina na koje sajber kriminalci mogu iskoristiti ranjivosti u mreži kompanije.

Takođe, porast rada na daljinu i politike BYOD (donesi svoj uređaj) stvorili su dodatne izazove za sigurnost mreže. Budući da zaposleni pristupaju podacima kompanije sa različitih lokacija i uređaja, potencijal za sigurnosne propuste je povećan, što u kombinaciji sa nedostatkom odgovarajućih sigurnosnih protokola i obuke zaposlenih stvara ranjivo okruženje za sajber napade.

Ljudski faktor je još jedan veliki problem

Ljudska greška je još jedan ključni faktor koji doprinosi sigurnosnim incidentima. Čak 42% kompanija prijavilo je incidente u kojima su njihovi zaposleni svesno ili nesvesno pomogli napadačima svojim delovanjem ili nedelovanjem, pri čemu je većina ovih slučajeva zabeležena u malim i srednjim preduzećima, dok su velike organizacije ove probleme imale mnogo ređe.

Greške ili nepažnja zaposlenih, bilo zbog nedostatka svesti o bezbednosti ili nedovoljne obuke, glavni su uzroci sajber napada i curenja podataka u organizacijama. Fišing napadi, gde zaposleni nesvesno kliknu na zlonamerne linkove ili daju osetljive informacije prevarantima, česta su pretnja.

Insajderske pretnje, gde zaposleni namerno ili nenamerno otkrivaju poverljive podatke, takođe mogu predstavljati značajan rizik po bezbednost kompanije. Posledice nepažnje zaposlenih u oblasti sajber bezbednosti mogu biti ozbiljne jer curenje podataka često dovodi do finansijskih gubitaka, štete po reputaciju kompanije i pravnih posledica. U ekstremnim slučajevima, kompanije se mogu suočiti novčanim kaznama i pravnim postupcima zbog nedovoljne zaštite osetljivih informacija.

Mala i srednja preduzeća su često podložnija curenju podataka zbog nepažnje zaposlenih nego velike korporacije koje imaju više resursa za ulaganje u robusne mere sajber bezbednosti i obuku zaposlenih. Mala i srednja preduzeća često nemaju potrebnu infrastrukturu i svest da adekvatno zaštite svoje osetljive informacije, što ih čini lakom metom za sajber kriminalce koji žele da iskoriste slabe tačke u bezbednosnom lancu.

Preporuke za bolju zaštitu

Kako bi ublažile rizik od sajber napada izazvanih ljudskom greškom, kompanije moraju preduzeti korake da podignu svest među zaposlenima o sajber pretnjama i investiraju u sveobuhvatne programe obuke za sajber bezbednost.

Redovne bezbednosne provere i praćenje mogu pomoći u identifikaciji ranjivosti i njihovom rešavanju pre nego što ih iskoriste sajber kriminalci. Specijalizovana rešenja, poput onih koje nudi Kaspersky Next linija proizvoda, mogu zaštititi imovinu kompanije uz zaštitu u realnom vremenu, vidljivost pretnji, EDR i XDR mogućnosti istrage i odgovora za organizacije svih veličina i industrija.

Na kraju, kombinacija tehnoloških rešenja i proaktivne edukacije zaposlenih je ključna za zaštitu podataka i reputacije kompanije u digitalnom okruženju.

Ostali naslovi

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...