Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šest saveta kako da izbegnete bacanje hrane tokom praznika

Kratak vodič kako da provedete Novu godinu i Božić bez bacanja hrane
Srpska ekonomija

Praznična sezona u Srbiji je uveliko počela, a to je obično period kada znamo i umemo da preteramo sa količinom pripremljene hrane. U želji da svakog gosta dočekamo na najlepši mogući način, pripremamo mnoštvo ukusne hrane, koja se nakon proslave obično nekoliko dana „vuče“ po frižideru i na kraju završi u smeću.

Istraživanja pokazuju da se u Srbiji dnevno baci oko 2.000 tona hrane i da se najviše bacaju hleb, meso i mleko. Analiza je pokazala da se hrana uglavnom baca zato što se pokvari ili se zaboravi u frižideru i zamrzivaču, te da svako od nas u proseku baci godišnje gotovo 28 kg jestivih i oko 80 kg nejestivih delova hrane. Ove neslavne brojke svakako postaju veće kako nastupi sezona praznika i stoga su stručnjaci iz kompanije LG Electronics (LG), svesni ovog problema, osmislili nekoliko saveta koji vam mogu pomoći kako da tokom predstojeće Nove godine i Božića izbegnete nepotrebno bacanje hrane.

Planirajte pažljivo

Prvo što treba da uradite jeste da dobro razmislite o rasporedu praznika. Iskoordinišite se sa svojim gostima i članovima porodice kako biste odredili kada i koliko ljudi će vam doći u posetu i uzmite u obzir sve planove u kojima ćete biti van kuće. Kada budete stekli jasan uvid u to kada i za koliko ljudi ćete kuvati, možete početi da pažljivo sastavljate svoj meni. Ne žurite odmah u prodavnicu po namirnice: prvo prođite kroz svoju ostavu i proverite šta već imate sa spiska. Kada idete u kupovinu, a naročito kada kupujete rashlađene ili smrznute namirnice, planirajte da odmah iz nabavke idete kući ili ponesite rashladnu torbu. Ako se kvarljive namirnice zagreju pre no što se opet odlože u frižider, to bi moglo da prouzrokuje njihovo prerano kvarenje.

Razvrstajte hranu odmah nakon kupovine

Nakon što ste obavili kupovinu, dobro razmislite o tome koje namirnice zapravo treba da idu u frižider. Ovo nije važno samo zbog toga što nekoj hrani može štetiti stalna hladnoća, već i zato što prepun frižider može blokirati pravilnu cirkulaciju vazduha, ometajući njegovu efikasnost. Povrće poput paradajza, krompira i luka može se bezbedno čuvati u ostavi, naročito tokom hladnijih zimskih meseci. S druge strane, malo osetljivije povrće, kao što su zelena salata i sveže začinsko bilje, zahtevaju hlađenje sa većom vlažnošću kako bi se održala maksimalna svežina i ukus. Ako vaš frižider ima fioku sa kontrolisanom vlažnošću, iskoristite ovu funkciju – Fresh BalancerTM tehnologija kompanije LG, na primer, obezbeđuje optimalnu vlažnost u odeljku u zavisnosti od toga da li ste ga podesili na režim voća ili povrća.

Koristite police frižidera strateški

Temperatura se u većini frižidera smanjuje od vrha ka dnu, što znači da su gornje police najtoplije, a donje najhladnije. Mlečne proizvode poput sira i jogurta najbolje je čuvati na srednjim policama. Jaja se, međutim, mogu držati i van frižidera, s obzirom na to da je za njih potrebna stabilna temperatura. Ako više volite da ih čuvate u frižideru radi produžene svežine, izbegavajte da ih stavljate u odeljke na vratima, jer tu ima najviše temperaturnih kolebanja. LG frižideri sa DoorCooling+TM tehnologijom pružaju rešenje tako što usmeravaju hladan vazduh direktno u odeljke na vratima, održavajući tako stabilnu temperaturu.

Sirovo meso, uključujući ribu, uvek treba čuvati na donjoj polici, odvojeno od ostalih namirnica, kako bi se sprečila unakrsna kontaminacija.

Da bi čitav proces bio jednostavniji, moderna tehnologija vam može pomoći da izbegnete brigu o pravilima skladištenja. LG frižideri sa LINEARCoolingTM i Multi Air FlowTM tehnologijom održaju konstantnu temperaturu u celom uređaju. Ugrađeni senzori prate unutrašnju temperaturu kako bi osigurali adekvatan dotok hladnog vazduha, a otvori su strateški postavljeni da okružuju hranu hladnim vazduhom, održavajući je svežom duži vremenski period.

Podesite nižu temperaturu frižidera

Da bi praznična hrana ostala sveža i bezbedna za konzumiranje što je duže moguće, podesite temperaturu frižidera na 3-4 stepena Celzijusa. Ako vam je frižider trenutno prepun, razmislite o tome da je još malo smanjite. Međutim, nemojte da preterate, jer prekomerno niske temperature mogu prouzrokovati smrzavanje voća i povrća, čak i kada su skladišteni u fioci za povrće.

Najvažniji faktor za rashlađenu hranu je stabilna temperatura. S obzirom na to da otvaranjem vrata frižidera izlazi hladan vazduh, pokušajte da smanjite učestalost otvaranja vrata i izbegavajte da ih ostavljate otvorenim predugo.

Pripremljenu hranu brzo odložite u frižider

Da bi vaša pažljivo pripremljena praznična jela bila bezbedna za konzumaciju što je duže moguće, odložite ih u frižider u roku od dva sata od pripreme. Ovim ne samo da ćete ih održati svežim tokom dužeg perioda, već time smanjujete rizike po bezbednost hrane. Ipak, ne stavljajte vruću, tek pripremljenu hranu koja se pari direktno u frižider, jer to može poremetiti unutrašnju temperaturu uređaja. Kada para prestane da se diže iz hrane, rashladite je što je pre moguće. Možete ubrzati proces hlađenja tako što ćete posudu sa hranom staviti u drugu posudu sa hladnom vodom ili tako što ćete izdeliti hranu na manje porcije.

Hranu čuvajte u providnim posudama

Ostatke hrane čuvajte u potpuno providnim posudama ili onim sa providnim poklopcem kako biste bili sigurni da nećete zaboraviti ni na jedan deo hrane. Označavanje datuma pripreme hrane na posudama tokom praznične sezone vam takođe može pomoći da odredite koju ćete hranu prvo konzumirati.

Ostali naslovi

Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist