Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Godina 2024. najtoplija ikad zabeležena

Svetska meteorološka organizacija
Srpska ekonomija

Dugoročni temperaturni cilj Pariskog sporazuma još nije izgubljen, ali je u velikoj opasnostiŽeneva (WMO) – Svetska meteorološka organizacija (WMO) potvrdila je da je 2024. godina najtoplija do sada zabeležena, na osnovu šest međunarodnih skupova podataka. Poslednjih deset godina bile su među deset najtoplijih, u izvanrednom nizu rekordnih temperatura. Globalna prosečna temperatura bila je 1,55 °C (sa marginom nesigurnosti od ± 0,13 °C) iznad proseka 1850-1900, prema konsolidovanoj analizi WMO šest skupova podataka. To znači da smo upravo svedočili prvoj kalendarskoj godini sa globalnom srednjom temperaturom od više od 1,5°C iznad proseka 1850-1900, objavile su Ujedinjene nacije.

“Najnovija procena Svjetske meteorološke organizacije (WMO) je jasna: globalno zagrijavanje je čvrsta činjenica.” – kazao je Generalni-sekretar UN Antonio Gutereš. “Prelazak granice od 1,5 stepeni u pojedinačnim godinama ne znači da je dugoročni cilj postignut. To znači da se moramo još jače boriti da bismo se vratili na pravi put. Rekordne temperature 2024. zahtevaju hitne klimatske mere već u 2025. godini”. – kazao je on.

“Još uvek ima vremena da se izbegne najgora klimatska katastrofa. Ali lideri moraju da deluju - sada.” – poručio je Gutereš.

Svetska meteorološka organizacija (WMO) pruža procenu temperature na osnovu više izvora podataka kako bi omogućila međunarodno praćenje klime i pružila pouzdane informacije neophodne za proces pregovora o klimatskim promjenama UN. Podaci se prikupljaju od Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Japanske meteorološke agencije, NASA-e, Nacionalne uprave za okeane i atmosferu SAD-a (NOAA), britanske Meteorološke kancelarije u saradnji sa Klimatskim istraživačkim centrom na Univerzitetu u Istočnoj Angliji (HadCRUT) i Berkeley Earth.

"Klimatska istorija se odvija pred našim očima. Nismo imali samo jednu ili dve rekordne godine, već celi niz od deset godina. To su pratile katastrofalne i ekstremne vremenske prilike, porast nivoa mora i topljenje leda, sve podstaknuto rekordnim nivoima emisije gasova sa efektima staklene bašte uzrokovane ljudskim aktivnostima", rekla je generalna sekretarka WMO Selest Saulo.

"Važno je naglasiti da jedna pojedinačna godina sa prosečnim rastom od više od 1,5°C za godinu NE znači da nismo uspeli da ispunimo dugoročne ciljeve Pariskog sporazuma u pogledu temperature, koji se mere decenijama a ne pojedinačnim godinama. Međutim, neophodno je priznati da svaki udeo zagrevanja od jednog stepena ima značaj. Bez obzira da li je na nivou ispod ili iznad 1,5°C zagrevanja, svako dodatno povećanje globalnog zagrijavanja povećava uticaj na naše živote, ekonomije i našu planetu", rekla je Saulo.

Objavljivanje svih šest skupova podataka o temperaturama bilo je koordinirano među institucijama kako bi se naglasile vanredni uslovi kojima smo svjedočili tokom 2024. godine. Odvojena studija objavljena u časopisu "Advances in Atmospheric Sciences" otkriva da je zagrijavanje okeana 2024. godine igralo ključnu ulogu u rekordno visokim temperaturama. Okean je najtopliji ikada zabeležen od strane čoveka, ne samo na površini, već i u gornjih 2000 metara, prema studiji koju je predvodio prof. Lijing Č eng sa Instituta za atmosfersku fiziku Kineske akademije nauka. U izradi studije učestvovao je tim od 54 naučnika iz sedam zemalja i sa 31 instituta. Oko 90% viška toplote nastale globalnim zagrevanjem nalazi se u okeanima, što čini toplotu okeana ključnim pokazateljem klimatskih promena. Od 2023. do 2024. godine, globalni porast toplote okeana u gornjih 2000 metara iznosi 16 zetadžula (1021 džula), što je oko 140 puta veće od ukupne svetske proizvodnje električne energije 2023. godine, prema studiji koja se temelji na podacima Instituta za atmosfersku fiziku.

Institute of Atmospheric Physics (Chinese Academy of Sciences) Svetska meteorološka organizacija (WMO) će u svom izveštaju "Stanje globalne klime 2024." koji će biti objavljen u martu 2025. godine, dati detaljne informacije o ključnim pokazateljima klimatskih promena, uključujući gasove koji izazivaju efekte staklene bašte, površinske temperature, toplotu okeana, porast nivoa mora, povlačenje glečera i opseg morskog leda. Izvještaj će takođe sadržati detalje o događajima visokog uticaja.

Ostali naslovi

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...