Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Robotska terapija

Novosti iz medicine
Foto: © kikosotto
Srpska ekonomija

Novi terapijski centar „tech2people“ postavlja nove standarde u austrijskoj fizioterapiji i rehabilitaciji. Više od 20 najboljih robotskih uređaja na svetu vrednih oko 1,5 milion evra, zajedno sa timom od devet specijalizovanih fizioterapeuta, početkom novembra su se preselili u novu bečku četvrt „Jezerski grad Aspern“ kako bi pružili najefikasniju terapiju ljudima koji su pretrpeli moždani udar, imaju multiplu sklerozu ili traumatičnu povredu kičmene moždine. I sve to ambulantno, bez potrebe za stacionarnim lečenjem i veoma povoljno.

U ovom visoko tehnološkom rehabilitacionom centru organizatori, terapeuti i pacijenti rade na zajedničkom cilju, da se osobama sa ovakvim stanjima omogući visok nivo funkcionalne samostalnosti, da im se pomogne da se brzo reintegrišu u svoj svakodnevni život i povrate radnu snagu nakon povreda i moždanih udara. Odgovorni za to nisu samo fizioterapeuti i ergoterapeuti, već i robotski uređaji visokih performansi. Njihova specifičnost se ogleda u izuzetno visokoj stopi ponavljanja vežbi u kratkom vremenu, a s druge strane, u podršci svakog pacijenta tačno onoliko koliko mu je potrebno da optimalno vežba. Čak i osobe sa povredom kičmene moždine mogu ustati i trenirati uz pomoć robotskog egzoskeleta. Integracija igara koje razvijaju veštine i korišćenje virtuelne stvarnosti čini intenzivno vežbanje zabavnim i povećava stopu saradnje pacijenata.

Osnivač centra „tech2people“, Grego Demblin, je sam paraplegičar i za novi centar uspeo je da angažuje specijalistu za neurološku rehabilitaciju dr Petera Laknera kao glavnog medicinskog savetnika. „Postoje oblasti u kojima je robotska fizioterapija već temeljno istražena i dokazana. Na primer, postoji vrlo pouzdana studija koja pokazuje da pacijenti sa moždanim udarom imaju gotovo dvostruko veće šanse da ponovo prohodaju ako primenjuju robotičku terapiju za hodanje uz klasičnu fizioterapiju“, objasnio je Lakner. On to objašnjava jednostavnim poređenjem: klasičnom fizioterapijom može se napraviti oko 50 do 250 koraka. Pri tome pacijenta moraju da podržavaju najmanje dva terapeuta. Sa druge strane, u Lokomatu (medicinskom robotu za terapiju nogu) se može izvesti do 2.000 koraka u jednoj sesiji. Fokus je tamo gde treba da bude, na samom treningu hodanja uz istovremeno normalno opterećenje ruku i nogu. „Visoka stopa ponavljanja podstiče stvaranje novih nervnih puteva. Dodatni pozitivni efekti uključuju smanjenje spazma kod povreda kičmene moždine, smanjenje potrebe za lekovima ili smanjenje komplikacija kao što je osteoporoza“, ističe Lakner.

Ovaj robotski tretman u Austriji košta 135 evra, od toga 55 evra refundira zdravstveno osiguranje.

 

Ostali naslovi

Evo zašto treba da odvojite vreme za jutarnju kafu
Srpska ekonomija
Da li ste znali da određeno vreme kada pijete kafu može imati direktan uticaj na vaše zdravlje? Istraživanje koje je nedavno objavljeno, a koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Tulane u Nju Orleansu pokazuje da uživanje u kafi u jutarnjim satima može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti, a čak i od preuranjene smrti!
Kako veštačka inteligencija (AI) podstiče novi talas sajber prevara
Srpska ekonomija
Iako četbotovi i algoritmi poboljšavaju korisničko iskustvo i izuzetno su prilagodljivi različitim primenama, oni su takođe otvorili naše lične i poslovne živote za nove – i mračnije – napade socijalnog inženjeringa
Godina 2024. najtoplija ikad zabeležena
Srpska ekonomija
Svetska meteorološka organizacija potvrdila da je 2024. godina najtoplija ikad zabeležena, sa temperaturom od oko 1,55°C iznad predindustrijskog nivoa. Poslednjih 10 godina (2015-2024) su deset najtoplijih godina zabeleženih od kada se vrše merenja
Meta napada bilo je 88% kompanija
Srpska ekonomija
Tokom 2024. godine čak 88% preduzeća suočilo se sa pokušajima napadača da se infiltriraju u njihovu mrežu, dok je više od 60% kompanija prijavilo incidente u kojima su zlonamerni akteri aktivirali zlonamerni kod unutar njihove mreže ili pokušavali da komuniciraju sa kompromitovanim sistemima i preuzmu kontrolu
Kako da vaša fitnes avantura ostane bezbedna
Srpska ekonomija
Zdravstveni i fitnes ciljevi su dosledno na vrhu liste „novogodišnjih rezolucija“ širom sveta, što potvrđuju i godišnji izveštaji. U skladu sa tim trendom, pojavila se prava pomama za onlajn personalnim treninzima, podstaknuta uticajem društvenih mreža poput Instagrama i TikToka
Kragujevački sistem obaveštavanja građana postao hit u svetu
Srpska ekonomija
Kako izgleda kada građani u svakom trenutku znaju šta će se graditi u njihovom komšiluku i kada mogu da na prostorne i urbanističke planove utiču brzo i jednostavno, onlajn, umesto da obilaze brojne šaltere? Odgovor na to pitanje od aprila prošle godine moguće je dobiti u Kragujevcu, preko platforme „Budi deo plana“
Širom sveta za praznike daruju dukate, ali i zlatne poluge
Srpska ekonomija
Zlato je jedinstven poklon čija vrednost sa vremenom raste. Za posebne prilike, rođenja, venčanja, značajne datume, porodične ili poslovne jubileje, ali i praznike, obično se poklanja dukat, pločica, ili nakit od plemenitog metala koji simboliše trajnost, stabilnost i sigurnost. Često se ovi komadi nasleđuju, putuju kroz generacije
Šest saveta kako da izbegnete bacanje hrane tokom praznika
Srpska ekonomija
Istraživanja pokazuju da se u Srbiji dnevno baci oko 2.000 tona hrane i da se najviše bacaju hleb, meso i mleko. Analiza je pokazala da se hrana uglavnom baca zato što se pokvari ili se zaboravi u frižideru i zamrzivaču, te da svako od nas u proseku baci godišnje gotovo 28 kg jestivih i oko 80 kg nejestivih delova hrane
Digitalno modelovanje u novogradnji u Beču
Srpska ekonomija
Iza termina BIM (Building Information Modeling) krije se digitalna aplikacija koja pomoću trodimenzionalnih modela optimizuje sve procese u okviru planiranja, gradnje i upravljanja zgradama, čime se omogućava veća transparentnost, održivost i pouzdanost. 3D modelovanje podataka o zgradama omogućava saradnju svih učesnika
Psihološka pomoć mladima
Srpska ekonomija
Period adolescencije obeležen je brojnim izazovima, od pronalaženja sopstvenog identiteta i suočavanja sa društvenim normama, do prilagođavanja promenama koje donose škola, porodica, kao i nove tehnologije, što predstavlja plodno tlo za nastanak anksioznosti i depresije. Svaka četvrta mlada osoba u Srbiji susrela se sa nekim mentalnim izazovom