Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kafa je osvojila svet, a evo kako u njoj može da se uživa na održiv i odgovoran način

Zanimljivosti
Srpska ekonomija

Jedni kažu da novac pokreće svet, a drugi bi se zakleli da je to ipak kafa bez koje ne mogu da zamisle dan. Nekada malo poznati delikates danas za veliki deo čovečanstva predstavlja prvo jutarnje „gorivo“, čije ispijanje predstavlja svojevrstan ritual uživanja u trenutku. Prevedeno u brojke, širom planete se svakog dana popije više od 2.5 milijardi šoljica „crnog napitka“, dok se u samo jednoj sekundi konzumira čak 6.000 šoljica NESCAFÉ kafe, koja je nedavno obeležila svoju 85. godišnjicu.

Svako je voli i doživljava na sopstveni način, ali je kafa svuda prepoznata kao mnogo više od tek željene doze kofeina. Ona je način povezivanja sa drugim ljudima i upravo je to iskustvo doprinelo njenoj globalnoj popularnosti.

Simbol gostoprimstva i uživanja

U regijama iz kojih je potekla, kafa je simbol gostoprimstva. Etiopljani su prvi otkrili stimulativne efekte napitka iz zrna arabike, koji je i danas važan deo njihove tradicije. Pripremaju ga satima, a ritual zvani Bunna započinje pranjem zrna. Čista zrna se peku na peći, potom drobe, pa stavljaju u posudu u koju se do vrha sipa ključala voda.

Izvan afričkog kontinenta, najposvećeniji uživaoci kafe bili su islamski mistici u Jemenu koje je održavala budnim do kasno u noć tokom verskih obreda. Nakon što su je sirijski trgovci doneli u Istanbul, brzo se širila Bliskim istokom za vreme Otomanskog carstva. Zapadni trgovci su je odatle u 17. veku nosili u svoje domovine, pa dalje u kolonije. U Turskoj je i danas važan element u svakodnevnom životu iako je čaj omiljeniji i češće konzumiran napitak. Veruje se da ispijanje kafe s nekim garantuje dugovečno prijateljstvo. Često je začinjena cimetom ili karanfilićem, a tradicionalna se služi u ibricima. Takozvana „turska kafa“ se danas više pije kod nas i u Grčkoj.

Kao narod koji je prvi doneo kafu u Evropu i način pripreme pretvorio u magiju, Italijani s pravom svoju kafu smatraju veoma posebnom. Piju uglavnom jak i bogat espreso iz malih šoljica u svako doba dana, ali vode računa da kratki espreso popiju iz najviše dva gutljaja.

U Evropi po količini ispijene kafe prednjače Finci. Piju je u svako doba dana, uglavnom filter kafu, mada imaju i neke, za naše pojmove nespojive kombinacije. Specijalitet kaffeost pravi se tako što se vrela kafa sipa preko kockica sira.

Šveđani imaju svoj ritual pod nazivom fika, koji je mnogo više od pauze za ispijanje kafe s cimet rolnicama. Najvažnija je prilika za povezivanje sa drugima. Imati vremena za drugog je suštinski važno i možda je to razlog zašto su Šveđani uvek visoko kotirani na listama najsrećnijih ljudi na planeti.

Francuzi šoljicu jake kafe mešaju sa mnogo vrućeg mleka i piju je iz velikih šoljica. Tako je nastao café au lait, koja se danas može naći i kod nas u obliku NESCAFÉ Dolce Gusto kapsula. Uz nju, naravno, najbolje ide kroasan.

Irci su, pak, zaslužni za jednu od globalno popularnijih varijanti koja se pravi od vrućeg espresa, šećera i viskija, uz dodatak kremastog šlaga na vrhu.

Ključ spasa kafe je u održivoj proizvodnji

Kako su mirisom kafe sve više opčinjene i zemlje u kojima se tradicionalno pije čaj, poput Kine, ona bi uskoro mogla da postane najpopularniji napitak na svetu. Štaviše, postoje predviđanja da će do 2050. broj uživalaca kafe porasti za čak 50 odsto. Ipak, postoje prepreke ovoj rastućoj popularnosti kafe, na prvom mestu brzonapredujuće klimatske promene koje prete da desetkuju postojeće zasade ove kulture.

Arabika je naročito osetljiva na toplotu i padavine što znači da rastuće temperature i nepredvidive vremenske prilike ugrožavaju njen dugoročni opstanak. Upravo iz tog razloga, Nestlé, kao jedan od najvećih proizvođača kafe na svetu, više od 10 godina preduzima korake kako bi u aromama arabike i robuste mogle da uživaju i buduće generacije. Zahvaljujući strategiji održivog uzgoja kafe pod nazivom NESCAFÉ Plan, već od 2022. godine 100 odsto kafe za proizvodnju ovog brenda uzgajano je na odgovoran i održiv način, emisije ugljen-dioksida po toni
proizvoda su od 2010. do 2020. godine opale za 46 odsto, a proizvodnja u fabrikama se vrši uz 53 odsto manju potrošnju vode.

Usled opasnosti da oko 125 miliona ljudi, koliko živi od uzgoja kafe, bude ugroženo zbog klimatskih promena, najveća prehrambena kompanija na svetu unapredila je svoj plan za period do 2030. godine u čijem središtu se nalazi prelazak na uzgoj kafe po principima regenerativne poljoprivrede, koji će poboljšati produktivnost farmi, povećati prihod proizvođača kafe i dodatno smanjiti emisije ugljen-dioksida u sektoru poljoprivrede. Osim toga, NESCAFÉ fabrike širom sveta energiju dobijaju koristeći potrošeni talog kafe kao biogorivo i time smanjuju otpad i emisije gasova sa efektom staklene bašte. Potrošeni talog kafe čini oko 20 odsto ukupne energije koju fabrika koristi i to je samo jedan od razloga zašto NESCAFÉ, čijih se milion šoljica dnevno popije u Srbiji, nosi epitet najodrživijeg brenda kafe na svetu.

Ostali naslovi

Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze
Više od polovine kompanija koristi AI i IoT u poslovanju
Srpska ekonomija
Više od 50 odsto kompanija implementiralo veštačku inteligenciju (AI) i Internet of Things (IoT) u poslovnu infrastrukturu. Takođe, 33 odsto ispitanika planira da implementira ove povezane tehnologije u roku od dve godine. Međusobno povezane tehnologije AI i IoT povezuju sve više uređaja, sistema i aplikacija
Više od 33 miliona sajber napada na mobilne uređaje tokom 2023. godine
Srpska ekonomija
Primetan je trend rasta napada na mobilne uređaje. Samo u 2023. godini, broj globalnih napada porastao je na 33.790.599, što je skok od skoro 52 odsto u poređenju sa 22.255.956 napada zabeleženih 2022. godine
Petina korisnika servisa za onlajn dejting u Srbiji su žrtve digitalnog uhođenja
Srpska ekonomija
Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky na uzorku od 21.000 ispitanika širom sveta, uključujući i 1.000 ispitanika iz Srbije, otkrilo je nove uvide o razmerama zloupotreba i uhođenja u digitalnom svetu
Veštačka inteligencija u borbi protiv rasipanja hrane
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija ima široku primenu u avio-industriji, poput predviđanja vremenskih prilika, održavanja aviona, davanja personalizovanih saveta putnicima nakon rezervacija. Predviđa se najtačniji mogući broj putnika za ceo proces keteringa, čime se sprečava višak obroka i, posledično, bacanje hrane
Medonosne pčele otkrivaju zagađivače okoline
Srpska ekonomija
U potrazi za hranom pčele prikupljaju zagađivače iz vazduha, zemlje i vode, zbog čega su ovi insekti već duže vreme u fokusu nauke kao pokazatelji stepena zagađenja okoline. Pčele su genijalni „detektivi“ za praćenje zagađenja, posebno u vezi sa teškim metalima
Da li je umetnost blagotvorna i kako razlikovati kič od umetnosti?
Srpska ekonomija
Posmatranje „Betovenovog friza“ slikara Gustava Klimta pozitivno utiče na raspoloženje – posebno kada istovremeno svira Deveta simfonija Ludviga van Betovena. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli psiholozi Bečkog univerziteta