Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials

Istraživanje
Foto: Stefan Danilović
Srpska ekonomija

Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima. Ako ste preuzeli ulogu vozača, onda ste preuzeli i obavezu da to uradite trezveni i trezni – alkohol i vožnja ne idu zajedno. Zato slavimo zero heroje – one koji prave nula kompromisa kada je u pitanju vožnja pod uticajem alkohola.

Ali, da li se svi toga jednako pridržavaju? Da li je jedna generacija odgovornija od druge?

Generacijski sudar

Generacija Z (rođeni između 1997. i 2012. godine) danas obuhvata tinejdžere, studente, ali i mlade odrasle osobe – neki već godinama poseduju vozačke dozvole i imaju iskustvo u saobraćaju. S druge strane, milenijalci (rođeni od 1981. do 1996. godine) danas imaju između 29 i 44 godine i pripadaju zrelijoj životnoj dobi, sa dužim vozačkim stažem.

Iako ih dele godine, ono što ih još više razlikuje jesu okolnosti u kojima su odrastali – od tehnologije do društvenih konteksta, koji su ih oblikovali. Milenijalci su svedočili prelasku iz analognog u digitalno doba, dok su „zederi“ prva potpuno digitalna generacija. Oni su odrasli uz društvene mreže, aplikacije i sveprisutnu povezanost, što ih je oblikovalo kao drugačije potrošače, radnike – ali i vozače. Primera radi, određena istraživanja u svetu pokazuju da pripadnici generacije Z u manjoj meri u odnosu na milenijalce poseduju vozačke dozvole. Iskustvo vožnje mnogi mladi posmatraju kao stres, umesto kao uživanje. Takođe, ta generacija u većoj meri je okrenuta održivim sistemima, odnosno javnom prevozu, te nema poriv za posedovanjem automobila.

Statistike često pokazuju da su mlađi vozači skloniji rizičnom ponašanju u saobraćaju – brža vožnja, korišćenje telefona, nedovoljno iskustva. Međutim, to nije pravilo. Svaka generacija ima svoje prednosti i izazove. Mladi možda brže usvajaju nova pravila i tehnologije, dok stariji vozači imaju više iskustva i razvijeniju rutinu.

S druge strane, usled više iskustva, milenijalci osećaju samopouzdanje, koje može biti varljivo, pa samim tim dovesti do pogrešnih procena u vožnji. Takođe, često veruju da su "dobri multitaskeri" – što vodi u nesvesne rizike.

Ipak, odgovornost nije pitanje generacije – ona je odluka koju svaki pojedinac mora da donese. Jer, dok debatujemo o razlikama između gen Z i milenijalaca, generacija alfa – deca rođena posle 2013. godine – već polako stasava. Za tren oka, oni će biti sledeći za volanom. A naš zadatak je jasan: da ih ličnim primerom naučimo šta znači biti odgovoran vozač.

Zato što prava odgovornost nije samo u tome da poznajemo pravila – već da ih poštujemo, svakog dana, na svakom metru puta. I to možemo učiniti veoma lako – izborom da baš mi budemo ZERO HERO.

Šta je tačno Zero Hero?

Kroz jedinstven koncept oličen u ideji da svi vozači treba da budu „ZERO HERO“, HEINEKEN Srbija raskrinkava varljiva uverenja koja se javljaju pod dejstvom alkohola i motiviše pojedince da postanu heroji sopstvenih odluka, ne sedajući za volan ukoliko su konzumirali alkohol.

Cilj ove jedinstvene inicijative jeste prepoznavanje svih vozača, koje zbog odgovornog ponašanja, možemo smatrati herojima. Ovaj koncept deo je kampanje o odgovornoj konzumaciji – „Kad ide tura, ne ide gas“.

HEINEKEN, kao jedan od lidera u društveno odgovornom poslovanju, ovu kampanju već četvrtu godinu zaredom sprovodi zajedno sa Auto-moto savezom Srbije.

A šta je sa sličnostima?

Uprkos navedenim razlikama, milenijalci i pripadnici generacije Z imaju i sličnosti. Jedna od njih jeste da vole da imaju mogućnost izbora, i dovoljno su radoznali da istraže najbolje opcije koje im se nude. Međutim, kada su vožnja i izlasci u pitanju, ne moraju da traže alternativu – izbor im je već omogućen, u vidu Heineken 0.0 bezalkoholnog piva, koje se savršeno uklapa u njihov životni stil.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke