Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025

Beograd
Foto: Dario Konstantinović
Srpska ekonomija

U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije. Konkurs svake godine nagrađuje opštine i škole u Srbiji koje su dale najveći doprinos u oblasti održivog razvoja i zaštite životne sredine. Dodelom nagrada, koju je moderirala Marina Nenković-Rižnić, završeno je njegovo četvrto izdanje.

Zamišljen kao platforma za razmenu znanja i primera dobre prakse između francuskih i srpskih aktera uključenih u programe održivog razvoja gradova i opština u oblastima održivog upravljanja otpadom, održivog upravljanja vodama, održive urbane mobilnosti, kao i energetske efikasnosti zgrada, konkurs « Ekoopština » ima posebnu potkategoriju, « Zelene škole”, koja je namenjena je osnovnim i srednjim školama.

Izdanja 2025: pojačana razmena i regionalno otvaranje

Četvrto izdanje konkursa Ekoopština najavljeno je 19. marta 2025. godine na konferenciji za medije u Beogradu. U aprilu i maju održana su četiri tematska seminara, tokom kojih su francuski i srpski stručnjaci razmenili iskustva i razgovarali o dobrim praksama i konkretnim rešenjima koja postoje na nivou lokalnih samouprava. Seminarima je prisustvovalo 280 predstavnika gradova i opština iz Srbije, ali i, po prvi put, iz Bosne i Hercegovine, dajući konkursu jednu novu, regionalnu dimenziju.

U sklopu seminara posvećenog upravljanju otpadom, učesnici su imali priliku da posete i postrojenje za otpad u Vinči, kojim upravlja partner konkursa, Veolia.

Dinamika konkretne saradnje

Proces selekcije zasniva se na oceni detaljnih upitnika koje prilažu opštine. Ocenjuje se dostignuti nivo razvoja u primeni savremenih metoda upravljanja održivim gradovima, kao i potencijal za realizovanje budućih planiranih aktivnosti i primenljivost u drugim jedinicama lokalne samouprave u Srbiji. Žiri čine stručnjaci i univerzitetski profesori, kao i predstavnici civilnog sektora. Nagrađuju se po jedna opština i grad u svakoj kategoriji. Nagradu čini studijsko putovanje za po dvoje predstavnika svake lokalne samouprave (opštine i grada) u periodu od novembra do marta iduće godine.

U kategoriji „Zelene škole“, nagrađuju se dve škole za inicijative u oblasti zaštite životne sredine, jedna u kojoj se uči francuski jezik i druga u kojoj se on ne podučava. Nagrada je sportska oprema kojom se opremaju sportske sale u obe škole pobednice, i koja je namenjena svim učenicima a koju poklanja Decathlon.

U svom uvodnom govoru, otpravnica poslova ambasade Francuske u Srbiji, Nataša Efimof, istakla je da ova inicijativa ilustruje značaj saradnje i razmene dobrih praksi u odgovoru na klimatske i ekološke izazove. Deset godina nakon Pariskih sporazuma, ekološka tranzicija počinje pre svega na lokalnom nivou, kroz angažman opština i školam podsetila je ona i naglasila da je Ekoopština jedinstveni projekat koji jača saradnju u oblasti održivih gradova između Francuske i Srbije.

Zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji, Plamena Halačeva podsetila je da Evropska unija, kroz inicijativu „EU za Zeleni Agendu u Srbiji“ i uz podršku svojih partnera, podržava Srbiju u njenoj zelenoj tranziciji kroz ulaganja i reforme u ključnim oblastima kao što su dekarbonizacija, cirkularna ekonomija i zaštita biodiverziteta. Takođe je naglasila važnost angažovanja škola, opština i građana, koji su pravi pokretači održivije budućnosti. Gospođa Halačeva je takođe naglasila da se ova ceremonija održava tokom Evropske nedelje mobilnosti, evropskog događaja koji promoviše održivih, zdravijih i inovativnih rešenja za mobilnost.“

,,Četvrtu godinu zaredom učestvujemo u projektu „Ekoopština“, jer zajedno sa lokalnim samoupravama i mladima kreiramo održive zajednice kroz konkretne ekološke inicijative. Saint-Gobain kao globalni lider u proizvodnji građevinskog materijala, posvećen je očuvanju životne sredine i doprinosi stvaranju zdravije i bolje budućnosti, sledeći slogan „Making the world a better home“ rekao je Vladan Ilić direktor Saint-Gobain.

Sve informacije o ovom konkursu dostupne su na sajtu www.ekoopstina.rs

Rezultati konkursa:

Osnovne škole

kategorija „Zelene škole - Frankofonija”

Srednja skola Svilajnac, koju predstavljaju Milena MILANKOVIĆ, profesorka i učenice Nađa i Teodora.

kategorija „Zelene škole”

Osnovna Škola „Nikola Tesla“ Banatsko Karađorđevo, koju predstavljaju Valentina MOMIROV, profesorka i učenice Isabelle i Nataša.

Gradovi i opštine

kategorija „Održivo upravljanje otpadom“

(opština) : ARANĐELOVAC, koju predstavljaju Nevena IRIĆ, zamenica predsednika opštine, Vesna RADOVANOVIĆ, direktorka JKP i Aleksandar LAZAREVIĆ, opštinski odbornik za pitanja životne sredine

(grad) : SREMSKA MITROVICA, koga predstavljaju Danica NEDIĆ,zamenica gradonačelnika, Goran CRNOJACKI, izvršni direktor JKP i Tamara MILKOVIĆ, koordinatorka projekta u JKP

kategorija „Energetska efikasnost“

(opština): SMEDEREVSKA PALANKA, koju predstavljaju Nikola VUČEN, predsednik opštine i Milena KATANIĆ, energetski menadžer

(grad): PIROT, koga predstavljaju Milica GOLUBOVIĆ, zamenica gradonačelnika i Bojan IVKOVIĆ, menadžer energetske efikasnosti

kategorija „Održiva urbana mobilnost“

(opština): SVILAJNAC, koju predstavlja Milena RADOVIĆ, šefica kancelarije za lokalni ekonomski razvoj

(grad): VRANJE, koga predstavljaju Slobodan MILENKOVIĆ, gradonačelnik i Maja NEDELJKOVIĆ, koordinatorka mobilnosti na nivou grada

kategorija „Održivo upravljanje vodama“

(opština) : ARANĐELOVAC, koju predstavljaju Nevena IRIĆ, zamenica predsednika opštine, Vesna RADOVANOVIĆ, direktorka JKP i Aleksandar LAZAREVIC, opštinski odbornik za pitanja životne sredine

(grad) : KRUŠEVAC, koga predstavlja Ana PRVANOV, zamenica gradonačelnika zadužena za pitanja ekologije i održivog razvoja

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza