Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Očuvanje šuma i prirodnih resursa

AgAR – robot nove generacije
Fotografija: COMING/AgAR
Srpska ekonomija

U vreme kada klimatske promene, sve češći letnji požari i pritisak na prirodne resurse zahtevaju brze i održive odgovore, tehnologija postaje ključni saveznik u zaštiti životne sredine. Jedan od takvih primera je AgAR – autonomni robot nove generacije, koji su zajednički razvili kompanija COMING i Mašinski fakultet Univerziteta u Nišu. Iako je osmišljen najpre za primenu u preciznoj poljoprivredi, pre svega voćarstvu i vinogradarstvu, AgAR se sve ozbiljnije pozicionira i kao alat budućnosti u šumarstvu – za praćenje, očuvanje i obnovu šumskih ekosistema.

Više od robota – AgAR kao menadžer šumskih ekosistema

Nakon uspešne demonstracije u šumskom gazdinstvu Klenak u Vojvodini, AgAR je pokazao da bespilotne kopnene platforme imaju ogroman potencijal i van poljoprivrede. Ključne operacije koje ovaj robot može da obavlja u šumskom okruženju uključuju: održavanje i čišćenje protivpožarnih puteva, uključujući mehaničko uklanjanje niskog rastinja i suve biomase; monitoring i patroliranje kritičnih tačaka kao na primer u blizini dalekovoda i puteva, uz pomoć kamera, termalnih senzora i LIDAR sistema; umrežavanje sa softverskim platformama za digitalno upravljanje šumama i stvaranje digitalnih blizanaca, koji predstavljaju virtuelne replike fizičkih objekata, procesa ili sistema koje se ažuriraju u realnom vremenu pomoću podataka iz senzora, softverskih alata i analitike; autonomno pošumljavanje – sadnja mladih stabala i distribucija semenskih kapsula; sanacija nakon požara – uklanjanje opasnih stabala, priprema terena za ponovno ozelenjavanje; dugoročno praćenje regeneracije ekosistema; prskanje i održavanje novih zasada – bez direktnog kontakta ljudi sa hemikalijama.

Pametna prevencija, a ne samo intervencija

Iako AgAR nije namenjen direktnom gašenju požara, njegova vrednost leži u preventivnom delovanju i nadzoru terena. Kao deo šireg sistema koji uključuje dronove, softver za obradu podataka i, potencijalno, statične senzore raspoređene po terenu, AgAR može igrati ključnu ulogu u ranom otkrivanju rizika, reagovanju pre širenja vatre i dugoročnoj analizi regeneracije šuma.

Jedan od izazova u šumskom okruženju jeste nedostatak izvora električne energije, što direktno utiče na upotrebljivost robota. Takođe, velika udaljenost između lokacija zahteva dodatnu logistiku i prisustvo operatera koji bi transportovao robota između zadataka.

„Najefikasnije rešenje u ovom trenutku bio bi model kombinovane upotrebe robota, dronova i solarnih stanica. Takav sistem ne bi služio samo za detekciju i intervenciju, već i za dugoročno upravljanje šumskim resursima“, kaže Marko Tamburić, menadžer za razvoj poslovanja u kompaniji COMING.

Saveznik u borbi za održiviju budućnost

Iako masovna proizvodnja trenutno nije u planu, razvojni tim će se u narednih godinu dana fokusirati na saradnju sa tri do pet korisnika koji će testirati AgAR u stvarnim uslovima i pružiti vredne uvide za dalju optimizaciju. Paralelno se radi na razvoju novih funkcionalnosti – poboljšanju autonomije, sistemima za izbegavanje prepreka i unapređenju korisničkog iskustva.

Pored toga što je efikasan saveznik u poljoprivrednim poslovima, AgAR ima značajnu ulogu u zaštiti životne sredine i unapređivanju sigurnosti na terenu. Za razliku od tradicionalnih mašina koje se oslanjaju na fosilna goriva, AgAR je u potpunosti električan, čime eliminiše emisiju štetnih gasova i direktno doprinosi očuvanju prirode.

Osim ekoloških prednosti, ovaj robot značajno smanjuje potrebu za fizičkim prisustvom ljudi u rizičnim i zahtevnim zadacima. Bilo da je reč o prskanju hemikalijama ili čišćenju potencijalno opasnih zona, AgAR preuzima te izazove sa preciznošću i efikasnošću, štiteći ljudsko zdravlje i smanjujući izloženost opasnostima.

Među najboljima u Evropi: AgAR u finalu izbora za robotski traktor godine

Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra. Među finalistima su i renomirani proizvođači iz Holandije, Italije, Danske i Švedske, što dodatno potvrđuje značaj i konkurentnost ovog domaćeg rešenja.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza