Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji

Galenikino istraživanje
Srpska ekonomija

Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma.

Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena.

Najčešći zdravstveni problem u vezi sa viškom kilograma i gojaznošću su srčane bolesti, uključujući visok krvni pritisak. Njih prijavljuje čak 32 odsto ispitanika iz Srbije (19 odsto muškaraca i 13 odsto žena).

Procenat muškaraca koji kaže da nije imao zdravstvene probleme povezane sa viškom kilograma iznosi 63. Znatno je manje žena bez zdravstvenih problema - 46 odsto. Ova razlika između muškaraca i žena govori u prilog tome da su žene kritičnije i svesnije kada je reč o zdravlju, pregledima i prevenciji.

Ugroženiji su u gradovima i preduzetnici

U Beogradu od depresije i migrene pati 9 odnosno 10 odsto ispitanika, a i ova stanja mogu biti posledica viška kilograma. Ovakve emocionalne i neurološke posledice su posebno izražene u urbanim sredinama, usled ubrzanog načina savremenog života.

Podatak da 17 odsto samozaposlenih ispitanika ima kardiološke probleme može ukazati na to da oni, vodeći računa o sopstvenom biznisu, zanemaruju zdravlje, a kao rezultat telo trpi posledice.

Okruženje može biti motivacija za pozitivne promene

Čak i gojaznost članova porodice utiče na ispitanike tako da se osećaju ravnodušno ili razočarano (43 odsto) ili zabrinuto (29 odsto). Skoro trećina ispitanika navodi da crpi motivaciju iz porodičnih problema sa viškom kilograma. Svi ovi podaci naglašavaju emocionalnu težinu problema gojaznosti i percepcije viška kilograma.

Kada se neki član njihove porodice bori sa viškom kilograma, skoro trećina (32 odsto) žena oseća se zabrinuto, odnosno plaši se da je to nešto što će i njih zadesiti i što ne mogu da spreče, a takav način razmišljanja može da dovede do odustajana. Isto oseća 25 odsto muškaraca. Odustajanje od borbe protiv gojaznosti zbog porodične istorije je zabrinjavajuće i rizično.

S obzirom da gojaznost dovodi do drugih, kompleksnijih oboljenja tokom života, naglašen je značaj podizanja svesti o prevenciji i aktivnoj borbi protiv viška kilograma.

Savremene terapije – prilika za edukaciju

Globalno gledano, lekovi na bazi peptida protiv gojaznosti i dijabetesa uživaju sve veće poverenje zbog svoje efikasnosti i bezbednosti za pacijente.

U Srbiji su se žene pokazale kao nešto otvorenije da po preporuci lekara prihvate neku od savremenih terapija gojaznosti – njih 16 odsto naspram 11 odsto muškaraca.

U grupi gojaznih ispitanika, kojima je ovakva terapija najpotrebnija, procenat je najviši i iznosi čak 25 odsto. Skoro 40 odsto gojaznih nisu sigurni, čime se otvara prostor za zdravstvenu edukaciju.

Farmaceutska kompanija Galenika učestvovaće na Šestom srpskom kongresu o gojaznosti (6. SASOK), koji se održava u Beogradu 24. i 25. oktobra, gde će premijerno predstaviti prvi generički lek na bazi molekula liraglutida namenjen terapiji gojaznosti, koji će uskoro biti dostupan na domaćem tržištu.

Ostali naslovi

Šta je Srbija poručivala tokom 2025. godine
Srpska ekonomija
Hrana je bila početak. Ali, 2025. godina pokazala je da Srbija uz Wolt ne samo da dobro jede – već rešava svakodnevne obaveze, ugađa sebi i ponekad bira diskreciju. Danas je Wolt sinonim za svakodnevnu kupovinu – brzo, lako i lokalno. Beograd je, očekivano, vodeći grad po obimu naručivanja i širini kategorija
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)