Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji

Galenikino istraživanje
Srpska ekonomija

Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma.

Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena.

Najčešći zdravstveni problem u vezi sa viškom kilograma i gojaznošću su srčane bolesti, uključujući visok krvni pritisak. Njih prijavljuje čak 32 odsto ispitanika iz Srbije (19 odsto muškaraca i 13 odsto žena).

Procenat muškaraca koji kaže da nije imao zdravstvene probleme povezane sa viškom kilograma iznosi 63. Znatno je manje žena bez zdravstvenih problema - 46 odsto. Ova razlika između muškaraca i žena govori u prilog tome da su žene kritičnije i svesnije kada je reč o zdravlju, pregledima i prevenciji.

Ugroženiji su u gradovima i preduzetnici

U Beogradu od depresije i migrene pati 9 odnosno 10 odsto ispitanika, a i ova stanja mogu biti posledica viška kilograma. Ovakve emocionalne i neurološke posledice su posebno izražene u urbanim sredinama, usled ubrzanog načina savremenog života.

Podatak da 17 odsto samozaposlenih ispitanika ima kardiološke probleme može ukazati na to da oni, vodeći računa o sopstvenom biznisu, zanemaruju zdravlje, a kao rezultat telo trpi posledice.

Okruženje može biti motivacija za pozitivne promene

Čak i gojaznost članova porodice utiče na ispitanike tako da se osećaju ravnodušno ili razočarano (43 odsto) ili zabrinuto (29 odsto). Skoro trećina ispitanika navodi da crpi motivaciju iz porodičnih problema sa viškom kilograma. Svi ovi podaci naglašavaju emocionalnu težinu problema gojaznosti i percepcije viška kilograma.

Kada se neki član njihove porodice bori sa viškom kilograma, skoro trećina (32 odsto) žena oseća se zabrinuto, odnosno plaši se da je to nešto što će i njih zadesiti i što ne mogu da spreče, a takav način razmišljanja može da dovede do odustajana. Isto oseća 25 odsto muškaraca. Odustajanje od borbe protiv gojaznosti zbog porodične istorije je zabrinjavajuće i rizično.

S obzirom da gojaznost dovodi do drugih, kompleksnijih oboljenja tokom života, naglašen je značaj podizanja svesti o prevenciji i aktivnoj borbi protiv viška kilograma.

Savremene terapije – prilika za edukaciju

Globalno gledano, lekovi na bazi peptida protiv gojaznosti i dijabetesa uživaju sve veće poverenje zbog svoje efikasnosti i bezbednosti za pacijente.

U Srbiji su se žene pokazale kao nešto otvorenije da po preporuci lekara prihvate neku od savremenih terapija gojaznosti – njih 16 odsto naspram 11 odsto muškaraca.

U grupi gojaznih ispitanika, kojima je ovakva terapija najpotrebnija, procenat je najviši i iznosi čak 25 odsto. Skoro 40 odsto gojaznih nisu sigurni, čime se otvara prostor za zdravstvenu edukaciju.

Farmaceutska kompanija Galenika učestvovaće na Šestom srpskom kongresu o gojaznosti (6. SASOK), koji se održava u Beogradu 24. i 25. oktobra, gde će premijerno predstaviti prvi generički lek na bazi molekula liraglutida namenjen terapiji gojaznosti, koji će uskoro biti dostupan na domaćem tržištu.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa