Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji

Smanjenje gubitaka vode, jačanje sistema
Foto: Zrenjanin Water Treatment PPP Project
Srpska ekonomija

Širom Evrope nestašice vode više nisu daleka pretnja, već svakodnevica. Klimatske promene, dotrajala infrastruktura i sve veća potražnja stavljaju sistem vodosnabdevanja pod ogroman pritisak. U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima.

Ovaj problem, poznat kao gubitak neprihodovane vode (Non-Revenue Water – NRW), opterećuje budžete lokalnih samouprava, ali i utiče na svakodnevni život kroz nestabilno snabdevanje, veće troškove održavanja i dodatni pritisak na životnu sredinu. Bez obzira na to da li su uzroci tehnički, administrativni ili pravni – ishod je uvek isti: gubitak dragocenog resursa, finansijski teret za komunalne službe i rastući pritisak na ceo sistem.

Od globalne stručnosti do rešenja prilagođenih Srbiji

DouroECI, portugalska kompanija specijalizovana za inženjering i vodoprivredu, deo grupacije Metito Utilities, donosi decenije međunarodnog iskustva iz Evrope, sa Bliskog istoka i drugih delova sveta. U Srbiji, DouroECI sarađuje sa lokalnim partnerima na modernizaciji vodovodne mreže, smanjenju gubitaka i poboljšanju kvaliteta usluga uvodeći napredne alate poput hidrauličkog modeliranja, pametne detekcije curenja i monitoringa u realnom vremenu.

Ovo predstavlja prekretnicu za vodosnabdevanje Srbije – prelazak sa reaktivnog upravljanja krizama na proaktivna, tehnološki zasnovana i po meri pravljena rešenja.

Manje gubitaka – niži troškovi

Za običnog čoveka smanjenje gubitaka znači sigurniju i kvalitetniju isporuku vode. Nestabilan pritisak, česta isključenja, mutna voda iz slavine – sve su to simptomi sistema koji ne funkcioniše optimalno, a jedan od razloga su svakako nedetektovani gubici na mreži. Kada je mreža efikasna, svakodnevni život postaje jednostavniji i zdraviji.

Na nivou porodice se ova promena ogleda u većem osećaju sigurnosti. Stabilan sistem omogućava planiranje troškova, bez iznenadnih skokova u računima ili dodatnih troškova za alternativne izvore. Kada se voda ne rasipa, troškovi njenog tretmana i distribucije se smanjuju, što dugoročno može doprineti stabilnijim cenama za krajnje korisnike.

Lokalne zajednice, uključujući gradove i opštine, imaju direktnu korist od efikasnijih sistema vodosnabdevanja. Modernizovana mreža, sa digitalnim nadzorom i preventivnim održavanjem, omogućava brzu reakciju u kriznim situacijama i smanjuje rizik od velikih havarija.

Zrenjanin: Model za budućnost

Grad Zrenjanin već je postavio standard u Srbiji kroz Postrojenje za preradu vode – prvi projekat javno-privatnog partnerstva (JPP) u zemlji, koji je razvila kompanija Metito Utilities. Sada Zrenjanin beleži još jedan važan korak – projekat smanjenja neprihodovane vode, koji ima za cilj da transformiše gradski vodovodni sistem u moderan, efikasan i održiv.

Pored tehničkih unapređenja, projekat donosi i značajnu društvenu i ekološku korist. Građani mogu da računaju na pouzdanije snabdevanje vodom, sa manje nestašica, boljim kvalitetom vode i stabilnijom uslugom, što direktno utiče na kvalitet svakodnevnog života. Istovremeno, unapređenja doprinose finansijskoj efikasnosti – kroz niže troškove rada i predvidive budžete za komunalna preduzeća, što omogućava bolje planiranje i odgovornije upravljanje. Konačno, tu je i snažna komponenta ekološke održivosti: svaki litar koji se sačuva predstavlja manje opterećenje za reke, podzemne vode i ekosisteme, što postaje sve važnije u uslovima sve češćih i ozbiljnijih suša.

Napredak na terenu

Projekat smanjenja gubitaka u Zrenjaninu odvija se planiranom dinamikom. Prva faza uspešno je završena do kraja 2024. godine, a druga faza je u pripremi, sa fokusom na dodatna operativna unapređenja.

DouroECI koristi bogato iskustvo sa brojnih međunarodnih i evropskih projekata i u Zrenjanin uvodi savremene alate, uključujući softver za hidrauličku analizu i detekciju gubitaka vode.

Voda kao resurs budućnosti Srbije

Kako se Srbija približava članstvu u EU i usvaja strože regulative u sektoru vodosnabdevanja, uspeh Zrenjanina postavlja temelje za moderan, finansijski stabilan i ekološki odgovoran sektor.

Vizija DouroECI prevazilazi granice jednog grada. Kombinujući međunarodno znanje sa lokalnim partnerstvima, kompanija pomaže Srbiji da otvori nova vrata za ulaganja, inovacije i održiv razvoj u sektoru vodosnabdevanja.

Ostali naslovi

Šta je Srbija poručivala tokom 2025. godine
Srpska ekonomija
Hrana je bila početak. Ali, 2025. godina pokazala je da Srbija uz Wolt ne samo da dobro jede – već rešava svakodnevne obaveze, ugađa sebi i ponekad bira diskreciju. Danas je Wolt sinonim za svakodnevnu kupovinu – brzo, lako i lokalno. Beograd je, očekivano, vodeći grad po obimu naručivanja i širini kategorija
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)