Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?

Zanimljivosti iz sveta finansija
Foto: Erste urbana basta
Srpska ekonomija

Na prvi pogled, svet pčela i svet finansija deluju kao dve sasvim različite oblasti. Ipak, posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje nisu samo osnova stabilnog pčelinjaka – već i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom.

Svetski dan pčela, koji je obeležen 20. maja, bioje prilika da se podsetimo koliko su pčele važne za naš ekosistem, ali i da iz njihove organizacije izvučemo pouke koje mogu doprineti kvalitetnijem i održivijem načinu života – uključujući i način na koji upravljamo sopstvenim finansijama.

Štednja kao način opstanka

Pčele ne rade samo za trenutne potrebe – tokom toplih meseci one prikupljaju nektar i polen kako bi obezbedile dovoljno hrane za zimu. Njihova sposobnost da razmišljaju unapred i stvaraju zalihe ključna je za opstanak cele zajednice. Slično tome, štednja predstavlja temelj finansijske stabilnosti. Iako često percipirana kao odricanje, štednja zapravo znači odgovorno planiranje budućnosti – bilo da je reč o nepredviđenim troškovima, većim investicijama ili dugoročnim ciljevima.

Redovno izdvajanje i najmanjih iznosa može, kroz vreme, napraviti značajnu razliku i obezbediti osećaj sigurnosti i slobode u donošenju odluka.

Zajednički resursi i snaga zajednice

Košnica je organizovana zajednica u kojoj svaka pčela ima svoju ulogu, a uspeh cele zajednice zavisi od saradnje i uzajamnog poverenja. U finansijskom kontekstu, ovo se može posmatrati kao paralela sa porodičnim ili partnerskim budžetom, zajedničkom štednjom ili odgovornim upravljanjem resursima u okviru jednog domaćinstva.

Otvorena komunikacija o prihodima, troškovima i finansijskim planovima doprinosi boljem razumevanju i jača osećaj zajedničke odgovornosti. Kada svi članovi domaćinstva učestvuju u planiranju i ostvarivanju ciljeva, lakše se grade navike koje vode ka finansijskoj sigurnosti.

Planiranje i doslednost kao oslonac

Pčele deluju po jasno ustaljenim obrascima, uz visok stepen organizacije i doslednosti. Ništa ne prepuštaju slučaju – svaka aktivnost ima svoj red, vremenski okvir i svrhu. Isti princip može se primeniti i na upravljanje finansijama: bez jasnog plana i praćenja troškova, teško je ostvariti dugoročne ciljeve.

Vođenje ličnog budžeta, postavljanje realnih ciljeva i redovno praćenje finansijskog stanja omogućava donošenje informisanih odluka i jača osećaj kontrole nad sopstvenim sredstvima. Finansijska disciplina, baš kao i kod pčela, nije ograničenje – već alat koji pomaže da resursi budu korišćeni efikasno i sa svrhom.

Pčele nas uče da se uspeh ne gradi preko noći, već strpljivim radom, solidarnošću i jasnim planiranjem. Njihovo ponašanje može nam poslužiti kao inspiracija u razvoju zdravih finansijskih navika – od štednje i zajedničkog planiranja, do odgovornog korišćenja resursa. U vremenu koje često favorizuje brzinu i impulsivne odluke, mudrost iz prirode podseća nas na vrednost promišljenosti, doslednosti i dugoročnog razmišljanja.

Vođena tim principima, Erste Banka se već godinama aktivno zalaže za očuvanje pčela i podizanje svesti o njihovom značaju za životnu sredinu. Na krovu poslovne zgrade Erste Banke u Beogradu postavljene su košnice sa blizu 150.000 pčela, u okviru inicijative „Urbano pčelarstvo”, koja se realizuje u saradnji sa Beogradskim udruženjem pčelara. U njihovoj neposrednoj blizini formirana je i urbana bašta sa medonosnim biljkama koje pčele vole, kao što su lavanda, menta, matičnjak i žalfija, čime se daje dodatan doprinos njihovom opstanku u urbanom okruženju.

Takođe, uz podršku biološkinje i preduzetnice Nele Jović iz gazdinstva „Prijatelji mason pčela”, Erste Banka donirala je hotele za solitarne pčele – veoma važne oprašivače voćarskih kultura – Šumarskoj školi u Kraljevu i Osnovnoj školi „Josif Pančić” u Beogradu. Na taj način banka želi da mladim generacijama približi značaj biodiverziteta i važnost aktivnog odnosa prema prirodi.

Pčele su pokazatelj zdravlja naše planete – i primer kako zajedništvo, marljivost i održivost vode ka stabilnijem i kvalitetnijem životu za sve nas.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke