Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zagađenje vazduha i energetska kriza su dve strane istog problema

Za vedro nebo
Srpska ekonomija

Na Svetski dan čistog vazduha (za vedro nebo), 7. septembra, Ujedinjene nacije u Srbiji pozvale su na urgiranje aktivnosti u borbi protiv svih oblika zagađenja vazduha i podsticanje zajedničkih napora Vlade Republike Srbije, građana, civilnog društva i aktivista, u izgradnji sigurnije i zdravije životne sredine za sve.

Zagađenje vazduha je najveća pretnja po zdravu životnu sredinu. Globalno, 7 miliona ljudi prevremeno umre svake godine. Tokom 2021. zdravstveni troškovi vezani za zagađenje vazduha iznosili su 8,1 triliona dolara, ili 6,1% globalnog BDP-a (Svetska banka). Zagađenje vazduha nesrazmerno utiče na najugroženije i marginalizovane zajednice, one sa najmanje resursa da se zaštite. Takođe, više pogađa decu i starije osobe, dok zagađenje vazduha u domaćinstvima najviše pogađa žene i decu.

Zagađenje vazduha nije izolovan problem, ono je direktno povezano sa klimatskim promenama, gubitkom biodiverziteta i drugim oblicima zagađenja. Neki zagađivači vazduha takođe utiču na klimatske promene, koje dalje podstiču zagađenje vazduha, na primer u slučaju šumskih požara ili viših nivoa ozona tokom toplotnih talasa. Zagađenje vazduha u Srbiji ima više uzroka: proizvodnja energije pomoću fosilnih goriva, neefikasni uređaji i mreže za grejanje, transport, poljoprivredna praksa, sagorevanje otpada na nekontrolisanim deponijama. Potrebno je da se pozabavimo osnovnim uzrocima i njihovim uticajima u okviru šire borbe protiv klimatskih promena, kako bismo u potpunosti realizovali zelenu transformaciju.

Zagađenje putuje bez granica. Zagađivač vazduha može da pređe veći deo kontinenta u roku od 3-4 dana. Zato zagađenje mora biti rešavano kao regionalno i prekogranično pitanje, kroz koalicije i saradnju između država, regiona i gradova. Dok zimsko zagađenje vazduha u Beogradu ponekad brzo nestane sa zimskim vetrom, zagađivači nastavljaju da putuju u druga područja i utiču na druge zajednice, useve i biodiverzitet. Dodatni problem je to što se neki zagađivači vazduha formiraju hemijskim reakcijama u atmosferi. To znači da nam je za efikasno upravljanje kvalitetom vazduha potreban multisektorski pristup, koji se istovremeno bavi različitim zagađivačima i sarađuje sa svim zainteresovanim stranama.

U Srbiji je tokom poslednje dve godine svest javnosti naglo porasla, a građani zahtevaju brže i odlučnije delovanje lokalnih i nacionalnih institucija. U ovom periodu je izrađen nacrt Integrisanog nacionalnog plana za klimu i energetiku do 2030. godine, podeljen za javne konsultacije, usvojen je Nacionalno utvrđen doprinos smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, koji je dostavljen i usvojen od strane Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u avgustu 2022. godine; Nacionalna koalicija za smanjenje energetskog siromaštva je počela sa radom i što je najvažnije, na konsultacijama je predstavljen nacrt i akcioni plan Programa za zaštitu vazduha 2020-2030. Ovaj sveobuhvatni strateški okvir je dobar početak za dalje reforme i napredak. Pozivamo zakonodavna i regulatorna tela da daju prioritet usvajanju i sprovođenju svih neophodnih zakona i planova, a gradove da rade na usvajanju podzakonskih akata, lokalnih planova i šema subvencija i da se bave zagađenjem kao kritičnim prioritetom, a preduzeća da investiraju u energetsku efikasnost, infrastrukturu čistih proizvodnih alata i transportne sisteme. Takva posvećenost rukovodstva i institucija omogućiće mnogobrojne prilike građanima da postanu akteri promena, a privatnom sektoru da razvije inovativna rešenja i otvori niz novih radnih mesta.

"Zagađenje vazduha je kompleksno pitanje koje će se rešavati na više nivoa (nacionalnom, lokalnom, pojedinačnom), kroz delovanje u svim društveno-ekonomskim sektorima. To je odlična prilika za uvođenje društvenih, administrativnih i tehnoloških inovacija koje će podstaći ulaganja za dobrobit svih, za bolji kvalitet života“, smatra Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN u Srbiji.

„Moramo brzo da proširimo dobre prakse koje su uspešno testirane u Srbiji, radeći na dugoročnim strukturnim promenama. Ujedinjene nacije obezbeđuju podršku u oblastima u kojima se ukrštaju zdravstvena, socijalna, rodna, klimatska, energetska i ekološka politika. Kao odgovor na zagađenje vazduha, UN u Srbiji nastavljaju da rade na inicijativama za poboljšanje kvaliteta vazduha, energetskoj efikasnosti, dekarbonizaciji, zelenom finansiranju, podizanju svesti javnosti, upravljaju podacima, osiguravajući da su sva rešenja inkluzivna i da dopiru do ranjivijih grupa i naselja. Radimo sa krajnjim ciljem postizanja pozitivne promene za ljude i planetu – što je jedna od najvažnijih ambicija Agende 2030.“

Aktuelna energetska kriza je izazov koji je potrebno blagovremeno rešiti, ali i podsticaj da se ubrza transformacija i nadogradnja toplotne, energetske i transportne infrastrukture, ubrza energetska obnova javnih i privatnih zgrada širom zemlje, prelazak na održivi transport, promovisanje meke mobilnosti u urbanim sredinama i modifikovanje poljoprivrednih praksi kao što je spaljivanje useva. Ove promene mogu drastično smanjiti zagađenje vazduha i predstavljaju jedinstvenu priliku za zemlju da razvije nove poslovne mogućnosti i za građane da promovišu i usvoje zdravije stilove života i odgovorno ponašanje u odnosu na potrošnju energije. Potrebno je da odmah preduzmemo akciju i zajedno radimo za vazduh koji delimo.

Ostali naslovi

ChatGPT pogodan za biomedicinske simulacije
Srpska ekonomija
Model veštačke inteligencije (VI) GPT-4, poznat po svojoj primeni u ChatGPT-u, pokazuje značajne sposobnosti u biomedicinskom istraživanju i može se koristiti na raznovrsne načine za simulacije. Simulator je razvijen na Medicinskom fakultetu u Beču
Srbi očekuju pet zlatnih medalja
Srpska ekonomija
Istraživanje koje je sproveo CEPER o interesovanju za predstojeće Letnje olimpijske igre otkriva različite nivoe entuzijazma širom 12 evropskih zemalja. Studija pokazuje da su Mađari najoptimističniji, sa 16% onih koji su sigurni da će njihova zemlja osvojiti više od 10 zlatnih medalja
Francuske kompanije spremne za Olimpijske igre
Srpska ekonomija
Ovog leta će Pariz biti domaćin Olimpijskih igara, a pored samog grada i francuske kompanije se spremaju da dočekaju brojne sportiste i posetioce igara. Kao predstavnik francuskog stila života u oblacima i Air France je pripremio besplatan program za sve putnike koji se u Pariz upute tokom trajanja Olimpijskih igara
Veštačka inteligencija u avio-industriji
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija (VI) nije budućnost čovečanstva, već realnost u kojoj živimo. Ona ima široku primenu u različitim industrijama, pa tako i u avio-industriji. VI zaokuplja pažnju stručnjaka i javnosti, a često se otvara i pitanje njene etičke upotrebe
Inteligentni flaster pomaže kod srčane insuficijencije
Srpska ekonomija
U svetu jedinstvena medicinska inovacija – telemedicinski flaster, koji meri količinu tečnosti u tkivu grudnog koša kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, trenutno se ispituje u klinici Favoriten u Beču. Telemedicina podrazumeva pružanje medicinskih usluga i informacija putem elektronskih komunikacionih sredstava
Mikro i nanoplastika mogu podstaći metastaziranje tumora
Srpska ekonomija
U naučnim istraživanjima je digestivni trakt već poznat kao značajno skladište mikro i nanoplastičnih čestica (MNPs) u ljudskom telu. Istraživački konzorcijum sastavljen od Medicinskog fakulteta u Beču i drugih partnera, pod vođstvom Cbmed d.o.o. iz Graca, ispitivao je uticaj sitnih plastičnih čestica na ćelije raka u ljudskom digestivnom traktu
Berza za selidbu pčela od sada i u Beču
Srpska ekonomija
Takozvana berza za selidbu pčela sada postoji i u Beču. Ideja je jednostavna: ljudi ili preduzeća koji poseduju veće cvetne površine nude ih onlajn, a pčelari potom sele svoje košnice tamo. Berza za selidbu pčela trebalo bi da donese prednosti kako poljoprivredi, tako i pčelarstvu. Bolje oprašivanje biljaka pčelama znači veći prinos
U Beču razvijaju bateriju koja ne zahteva problematične sirovine poput litijuma
Srpska ekonomija
Austrijski institut za tehnologiju (AIT) u Beču dobio je od Evropske unije veliki istraživački projekat za proizvodnju baterija od recikliranih materijala. Oko 35 stručnjaka radi u laboratoriji za razvoj baterija za koje nisu potrebne problematične sirovine poput litijuma, nikla i kobalta
Sajber kriminalci kontaktiraju decu preko video poziva
Srpska ekonomija
Popularna smart Igračka - robot ranjiva na potencijalne sajber napade koje kriminalci mogu da iskoriste da bi stupili u kontakt sa decom preko putem video chat-a, bez saglasnosti roditelja. Postoji rizik da hakeri dobiju direktan pristup osetljivim informacijama poput imena korisnika, pola, godina, pa čak i njihove lokacije
Katastrofe postaju predvidive uz svemirske podatke
Srpska ekonomija
Mnogi ljudi su nepripremljeni za poplave ili klizišta. Projekat Evropske svemirske agencije (ESA) u saradnji sa Tehničkim univerzitetom u Beču odsada čini ciklus kruženja vode predvidivim. Koncept „Digitalni blizanac“ Zemlje omogućava precizne prognoze