Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mikro i nanoplastika mogu podstaći metastaziranje tumora

Istraživanje
Foto: (c)unsplash
Srpska ekonomija

U naučnim istraživanjima je digestivni trakt već poznat kao značajno skladište mikro i nanoplastičnih čestica (MNPs) u ljudskom telu. Istraživački konzorcijum sastavljen od Medicinskog fakulteta u Beču i drugih partnera, pod vođstvom Cbmed d.o.o. iz Graca, ispitivao je uticaj sitnih plastičnih čestica na ćelije raka u ljudskom digestivnom traktu. Pokazalo se da sitne čestice plastike značajno duže ostaju u ćeliji nego što se ranije mislilo, jer se tokom deobe prenose na novonastalu ćeliju. Takođe su otkriveni prvi znakovi da plastične čestice mogu podsticati metastaziranje tumora. Rezultati studije su nedavno objavljeni u stručnom časopisu „Chemospheres“.

Pored disanja, unošenje hrane je najvažniji način za ulazak MNP-a u organizam. Plastične čestice težine jedne kreditne kartice (oko pet grama) dospevanju na taj način nedeljno u digestivni trakt. Tim stručnjaka istraživao je interakcije između MNP-a i različitih ćelija raka debelog creva. Tokom analiza, ne samo da su pokazali kako MNP prodiru u ćeliju i gde se tačno nakupljaju, već su takođe primetili njihova direktna dejstva: MNP se unose u lizozome kao i drugi „otpaci“ u telu. Lizozomi su organele ćelije koji se nazivaju i „želucem ćelije“, oni razgrađuju strana tela u ćeliji. Međutim, istraživači su primetili da se MNP zbog svog stranog hemijskog sastava, za razliku od stranih tela biološkog porekla, ne razgrađuju. Zavisno od različitih faktora, čestice mikro i nanoplastike se čak prenose na novonastalu ćeliju tokom deobe i verovatno ostaju prisutne u ljudskom telu duže nego što se prvobitno mislilo. Osim toga postoje prvi znaci da MNP pojačavaju migraciju ćelija raka u druge delove tela i time mogu podsticati metastaziranje tumora.

Promenjeno ponašanje ćelija raka debelog creva u vezi sa migracijom ćelija, posebno je primećeno kao posledica interakcije sa plastičnim česticama manjim od jednog mikrometra. Kod čestica ove veličine obično se govori o nanoplastici, koja se, na primer, u vodi pojavljuje 10 do 100 puta češće nego mikroplastika. Neosporno je da plastične čestice deluju štetnije što su manje.

„Imajući u vidu prisustvo plastike u okolini i stalnu izloženost ljudi najmanjim česticama plastike, hitno su potrebna dodatna istraživanja, posebno u pogledu dugoročnih efekata“ kaže Lukas Kener.

„Možemo pretpostaviti da od MNP-a potiče hronična toksičnost“, objašnjava Verena Pihler.

Najnoviji rezultati, kao i ranija istraživanja, potvrđuju visoku apsorpciju i dugotrajno zadržavanje u tkivima i ćelijama. Na taj način, istražene čestice ispunjavaju dva od tri kriterijuma u toksikologiji kojima se supstance u okviru uredbe Evropske unije o hemikalijama („REACH“) smatraju zabrinjavajućim.

Ostali naslovi

Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist