Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije

Njujork
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija

Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Era čiste energije je tu.

Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara – 800 milijardi više nego u fosilna goriva, napisao je u autorskom tekstu Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Energija sunca i vetra je sada najjeftiniji izvor električne energije na svetu, a sektori čiste energije otvaraju radna mesta, ubrzavaju rast i pospešuju napredak – iako fosilna goriva i dalje dobijaju daleko veće subvencije.

Zemlje koje se i dalje drže fosilnih goriva ne štite svoju privredu, već je sabotiraju – podrivaju konkurentnost i propuštaju najveću ekonomsku šansu 21. veka.

Čista energija obezbeđuje i energetsku nezavisnost i sigurnost. Tržišta fosilnih goriva su prepuštena na milost i nemilost cenovnim potresima, poremećajima snabdevanja i geopolitičkim previranjima, što smo i videli kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. S druge strane, sunčeva svetlost ne može da poskupi, ne može se uvesti embargo na vetar, a skoro svaka država ima dovoljno obnovljivih izvora da bude energetski nezavisna.

Najzad, čista energija daje zamah razvoju. Može da dopre do stotina miliona ljudi koji i dalje nemaju električnu energiju – i to brzo, ekonomično i održivo, posebno kroz mala solarna postrojenja nezavisna od mreže.

Zbog svega ovoga, era čiste energije je nezaustavljiva. Ali, tranzicija još nije dovoljno brza niti dovoljno pravična. Zemlje u razvoju su u zaostatku. Fosilna goriva i dalje preovlađuju u energetskim sistemima, a emisije i dalje rastu, uprkos potrebi da se smanje da bismo izbegli najtežu klimatsku krizu. Da bismo to prevazišli, potrebno je da delujemo na šest frontova.

Prvo, vlade se moraju bezrezervno opredeliti za čistu energetsku budućnost. Sve zemlje su se obavezale da u narednim mesecima dostave svoje nove nacionalne planove u oblasti klimatskih promena – pod nazivom „Nacionalno utvrđeni doprinosi" – sa ciljevima za narednu dekadu. Ti planovi moraju da budu u skladu sa ciljem da se globalni porast temperature ograniči na 1,5 stepeni celzijusa, da obuhvataju sve emisije i sektore, i da definišu jasan put ka čistoj energiji. Zemlje G20, odgovorne za oko 80% svetskih emisija, moraju da predvode taj put.

Drugo, moramo da gradimo energetske sisteme za 21. vek. Bez savremenih mreža i skladišnih kapaciteta, električna energija iz obnovljivih izvora neće ostvariti svoj potencijal. Ali, na svaki dolar koji se uloži u obnovljivu energiju dolazi samo 60 centi za mreže i skladištenje. Taj odnos treba da bude jedan prema jedan.

Treće, vlade moraju da rade na tome da se rastuća potražnja za energijom u svetu zadovolji iz obnovljivih izvora. I velike tehnološke kompanije moraju da urade svoj deo posla. Do 2030. godine, potrošnja električne energije u data centrima mogla bi da dostigne današnju potrošnju celog Japana. Kompanije treba da se obavežu na napajanje tih centara iz obnovljivih izvora.

Četvrto, u energetskoj tranziciji moramo da obezbedimo pravednost. To znači da podržimo zajednice koje i dalje zavise od fosilnih goriva kako bi se pripremile za čistu energetsku budućnost, kao i da preoblikujemo lance snabdevanja kritičnim mineralnim sirovinama. Danas je u tim lancima rasprostranjeno kršenje prava i uništavanje životne sredine, a zemlje u razvoju su zarobljene na dnu lanca vrednosti. Tome mora da dođe kraj.

Peto, trgovinu moramo da koristimo kao alat za energetsku transformaciju. Lanci snabdevanja čistom energijom su veoma koncentrisani, a globalna trgovina je rascepkana. Kako bi podržale tranziciju, zemlje opredeljene za novu energetsku eru moraće da rade na diversifikaciji snabdevanja, smanjenju carina na robu potrebnu za proizvodnju čiste energije, i osavremenjivanju investicionih sporazuma.

Šesto i poslednje, moramo da usmerimo finansijska sredstva ka zemljama u razvoju. Prošle godine su samo dva procenta investicija u obnovljive izvore otišla u Afriku, iako se tamo nalazi 60% najboljih solarnih resursa u svetu. Neophodno je da delujemo na međunarodnom planu – da budžeti zemalja u razvoju ne presuše zbog otplate dugova, da multilateralne razvojne banke značajno povećaju svoje kapacitete za kreditiranje, i da se mnogo više uključe privatni izvori finansiranja. Potrebno je i da agencije za kreditni rejting i investitori modernizuju procene rizika kako bi uzeli u obzir obećanja o čistoj energiji, cenu klimatskih poremećaja i opasnost da sredstva ostanu zarobljena u industriji fosilnih goriva.

Nova energetska era je nadohvat ruke – era u kojoj će biti dovoljno čiste i jeftine energije za svet koji nudi puno ekonomskih šansi, gde će države moći da se oslone na energetsku autonomiju, a električna energija biti dostupna svima.

Ovo je trenutak kada imamo šansu da punom parom pokrenemo globalni zaokret. Hajde da je iskoristimo.

[MS1]U originalu supercharging, što je metafora vezana za motore/motorna vozila, pa mi je ovo bilo najbliže.

Alternativno: punom parom.

Ostali naslovi

AI smanjuje industrijsko zagađenje
Srpska ekonomija
Industrije poput rudarstva, nafte i gasa, hemije i proizvodnje građevinskih materijala suočavaju se sa rastućim pritiscima da istovremeno povećaju efikasnost, smanje potrošnju energije i ispune ambiciozne ciljeve dekarbonizacije. Tradicionalni proizvodni modeli i fragmentisani sistemi sve teže odgovaraju na zahteve održivosti, bezbednosti i optimizacije troškova
ViennaUP 2026: Startuj globalno
Srpska ekonomija
Jedan od najautentičnijih startap festivala u Evropi bečki „ViennaUP“ održava se od 18. – 22. maja 2026. godine. „Vienna Business Agency“ poziva startape iz celog sveta da se prijave do 15.3.2026. godine i iskoriste priliku da dobiju podsticaj i učestvuju na događaju
Trendovi i predviđanja bezbednosti industrijskih sistema za narednu godinu
Srpska ekonomija
Udeo ICS računara napadnutih malverom ostao je visok: kretao se oko 21,9% u prvom kvartalu, da bi opao na 20% do trećeg kvartala. Ovo ukazuje na postepena poboljšanja u odbrani organizacija u pogledu sajber-bezbednosti
Kako Power BI menja način donošenja odluka u firmama
Srpska ekonomija
Suština Business Intelligence nije u tome da prikupi što više podataka, već da ih obradi i pretvori u jasnu, smisleno povezanu sliku poslovanja koja omogućava da se brže reaguje, sigurnije odlučuje i preciznije planira
Napredna AI tehnologija za vozila budućnosti
Srpska ekonomija
Kombinujući napredne AI modele sa moćnim računarskim mogućnostima Snapdragon Cockpit Elite platforme, LG uvodi nove standarde u razvoju vozila koja funkcionišu na principima veštačke inteligencije
Kako da izbegnete efekat anksioznosti nakon kafe?
Srpska ekonomija
Kafa je jedan od najomiljenijih napitaka na ovim prostorima – ne samo zbog ukusa i mirisa, već i zbog trenutka koji nam donosi. Iako se povremeno može desiti da se nakon šoljice osetimo anksiozno, odnosno „drugačije nego inače“, stručnjaci potvrđuju da razlog najčešće nije u samoj kafi
Pametna stabla
Srpska ekonomija
Kako bi se dugoročno očuvala vitalnost gradskih stabala i efikasnije koristili resursi, Bečko zelenilo u saradnji sa gradskim energetskim preduzećem „Wien Energie“ i gradskim sekretarijatom za digitalizaciju testira digitalne senzore za merenje vlažnosti zemljišta u okviru projekta „Smart Trees“
Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija