Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Trendovi i predviđanja bezbednosti industrijskih sistema za narednu godinu

KSB 2025
Srpska ekonomija

Kontinuirani pritisak na industrijska okruženja sve složenijih globalnih sajber-pretnji obeležio je 2025. godinu. Prema novom izveštaju Kaspersky Security Bulletin, udeo ICS računara napadnutih malverom ostao je visok: kretao se oko 21,9% u prvom kvartalu, da bi opao na 20% do trećeg kvartala. Ovo ukazuje na postepena poboljšanja u odbrani organizacija u pogledu sajber-bezbednosti, uprkos stalnom razvoju taktika napadača. Postoje regionalne razlike – Afrika, Jugoistočna Azija, Istočna Azija, Bliski istok i Južna Azija zabeležili su najveći udeo napadnutih ICS uređaja.

Pretnje po industrijskim granama

Industrijski sektori bili su nejednako izloženi napadima, pri čemu je biometrija bila najugroženija – 27,4% ICS računara imalo je blokirane zlonamerne objekte. Slede automatizacija zgrada (23,5%), elektroenergetski sektor (21,3%), građevinarstvo (21,1%), inženjering i integracija OT sistema (21,2%), proizvodnja (17,3%) i naftno-gasni sektor (15,8%). Ovi podaci pokazuju da svi kritični sektori ostaju glavne mete aktera pretnji.

Ključni trendovi sajber-napada na industrijske organizacije

Napadači su dodatno pojačali upotrebu napada preko lanca snabdevanja i napada zasnovanih na zloupotrebi poverljivih odnosa – iskorišćavanjem lokalnih dobavljača, izvođača radova i ključnih provajdera usluga, poput telekomunikacionih operatora – kako bi zaobišli tradicionalne odbrambene perimetre. Napadi zasnovani na veštačkoj inteligenciji značajno su se proširili: od upotrebe veštačke inteligencije kao prikrivanja za malver, do autonomnih upada koje izvode agenti upravljani veštačkom inteligencijom. Dodatni rast zabeležen je u napadima na OT opremu izloženu internetu, posebno na udaljene lokacije koje se oslanjaju na OT firewalls koji nisu projektovani da izdrže savremene internet-pretnje.

Predviđanja za 2026. godinu

Očekuje se da će 2026. doneti porast incidenata koji ometaju globalnu logistiku i visokotehnološke lance snabdevanja, kao i više napada na netradicionalne mete, uključujući sisteme pametnog transporta, brodove, vozove, javni prevoz, pametne zgrade i satelitske komunikacije. Akteri pretnji – uključujući napredne trajne pretnje (APT grupe), regionalne grupe, haktiviste i ransomver bande – verovatno će sve više usmeravati aktivnosti ka Aziji, Bliskom istoku i Latinskoj Americi, dok će operacije zasnovane na agentima veštačke inteligencije i autonomni sistemi za orkestraciju zlonamernih aktivnosti dodatno sniziti prag za sprovođenje masovnih industrijskih kampanja.

„Industrijske organizacije suočavaju se sa okruženjem u kojem su napadi brži, pametniji i asimetričniji nego ikada. Samo ove godine istraživali smo kampanje poput Salmon Slalom, koja je ciljala proizvodne kompanije, telekomunikacione operatere i logističke firme putem naprednog fišinga i učitavanja DLL datoteka sa zlonamernih lokacija, kao i špijunsku operaciju Librarian Ghouls koja je kompromitovala inženjerske škole i okruženja za industrijski dizajn. Ovi napadi pokazuju da su i multinacionalni lanci snabdevanja i lokalni tehnički ekosistemi u riziku, te da svako industrijsko preduzeće mora pretpostaviti da je već meta i postupati u skladu s tim“, komentariše Jevgenij Gončarov, direktor Kaspersky ICS CERT-a.

Za zaštitu OT računara od različitih pretnji Kaspersky ICS CERT preporučuje sledeće mere:

Sprovođenje redovnih bezbednosnih procena OT sistema kako bi se identifikovali i otklonili potencijalni problemi u sajber-bezbednosti.

Uspostavljanje kontinuirane procene ranjivosti i njihovog rangiranja kao osnove za efikasan proces upravljanja ranjivostima. Specijalizovana rešenja, poput Kaspersky Industrial CyberSecurity, mogu biti efikasni asistenti i izvor jedinstvenih korisnih informacija koje nisu u potpunosti dostupne u javnoj sferi.

Pravovremeno ažuriranje ključnih komponenti OT mreže preduzeća; primena bezbednosnih ispravki i zakrpa ili sprovođenje kompenzacionih mera čim je tehnički izvodljivo ključno je za sprečavanje većeg incidenta koji može koštati milione zbog prekida proizvodnog procesa.

Korišćenje EDR (otkrivanje i reagovanje na pretnje na krajnjim tačkama) rešenja, poput Kaspersky Next EDR Expert, za pravovremeno otkrivanje sofisticiranih pretnji, sprovođenje istraga i efikasno otklanjanje incidenata.

Unapređenje sposobnosti reagovanja na nove i napredne zlonamerne tehnike kroz izgradnju i jačanje veština timova u oblasti prevencije incidenata, detekcije i reagovanja. Specijalizovana obuka iz OT bezbednosti za osoblje zaduženo za IT bezbednost i OT operacije jedna je od ključnih mera koja doprinosi ovom cilju.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima