Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mitovi o alternativnim investicionim fondovima

Istraživanje
Foto: Promo
Srpska ekonomija

Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist.

Upravo zato, u nastavku razotkrivamo neke od najčešćih zabluda u vezi sa alternativnim investicionim fondovima i odvajamo činjenice od fikcije.

Mit #1: Potrebna su velika sredstva da biste investirali

Mnogi veruju da ulaganje u alternativne investicione fondove zahteva veliki početni kapital i da su stoga dostupni samo najbogatijima. Istina je da samo neke vrste fondova imaju viši minimalni prag ulaganja.

Minimum ulaganja u otvorene alternativne investicione fondove ne postoji, a jedan od takvih fondova je i Vista Rica Invest, gde možete štedeti u skladu sa svojim mogućnostima. Time su AIF-ovi postali dostupniji i otvorili mogućnosti širem krugu ulagača da ostvare korist od alternativnih investicija.

Mit #2: AIF-ovi su izuzetno rizični

Alternativni investicioni fondovi često se smatraju visoko rizičnim, uz mogućnost velikih gubitaka. Iako je tačno da svaka investicija nosi određeni rizik, AIF-ovi su pod upravom profesionalaca koji pažljivo biraju i prate imovinu fonda kako bi postigli ravnotežu između rizika i prinosa.

Osim toga, AIF-ovi omogućavaju diverzifikaciju portfolija ulaganjem u različite klase imovine – poput nekretnina, privatnih kompanija – koje se često ponašaju drugačije od tradicionalnih akcija i obveznica. Ovakva diverzifikacija može doprineti smanjenju ukupnog rizika u poređenju s ulaganjem u samo jednu vrstu imovine.

Mit #3: AIF-ovi su previše komplikovani za prosečne investitore

Postoji uverenje da su AIF-ovi suviše složeni i da zahtevaju duboko finansijsko znanje ili stalno praćenje tržišta. Iako je istina da alternativne investicije mogu uključivati raznovrsnu imovinu i strategije, investitorima nije potrebno ekspertsko znanje da bi ostvarili korist. AIF-ovima upravljaju profesionalni portfolio menadžeri koji u ime investitora donose sve investicione odluke. To znači da možete ulagati s poverenjem, bez potrebe da sami analizirate tržišta ili birate pojedinačne investicije.

Uz to, investiranje u AIF može vam uštedeti vreme u poređenju s upravljanjem sopstvenim portfoliom, što ih čini pogodnim i za početnike.

Mit #4: Naknade „pojedu“ prinos

Sve naknade u srpskim alternativnim investicionim fondovima jasno su prikazane u prospektu svakog fonda i često su sasvim razumne u poređenju s benefitima profesionalnog upravljanja i pristupa diverzifikovanoj imovini. Na primer, ranije gore pomenuti fond ne naplaćuje ulaznu naknadu, godišnja naknada za upravljanje iznosi 2,3, a godišnja naknada za depozitara oko 0,1%. Naročito je važno napomenuti da je naknada za upravljanje, kao glavni trošak za investitora, već uključena u prinos koji se dnevno objavljuje, tako da je ono što investitor vidi - ono što investitor dobija!

Postoji i postepeni sistem naknade za otkup: 4% ako se sredstva povuku u prvoj godini, tri između prve i druge godine, dva i po između druge i treće, i tako dalje – da bi se posle pete godine naknada potpuno ukinula.

Na višegodišnjem horizontu, mnogi investitori zaključuju da se ovi transparentni troškovi višestruko isplate zahvaljujući uštedi vremena, stručnom nadzoru i pristupu klasama imovine koje ne bi mogli sami da dosegnu.

Mit #5: AIF-ovi nisu transparentni

Zakon o alternativnim investicionim fondovima u Srbiji propisuje potpunu transparentnost. Otvoreni fondovi su u obavezi da svakodnevno objavljuju neto vrednost imovine (NAV) na svom sajtu, koja je prethodno usaglašena sa odabranom bankom depozitarom. Pored toga, upravljači fondovima su dužni staviti na raspolaganje svakom investitoru pre upisa detaljan Pravilnik i Prospekt, u kojima su precizno navedeni investicioni ciljevi, struktura troškova, glavna ulaganja i faktori rizika.

Zakon takođe nalaže periodične izveštaje o sastavu portfolija, merama likvidnosti i riziku, kao i godišnji finansijski izveštaj. Sve to omogućava investitorima da u svakom trenutku znaju tačno kako im je novac uložen. Dodatno, redovnim mesečnim, kvartalnim, polugodišnjim i godišnjim izveštavanjem, društva za upravljanje odgovaraju svom regulatoru Komisiji za hartije od vrednosti.

Alternativni investicioni fondovi nisu ni misteriozni ni rezervisani samo za odabrane – posluju u skladu s jasnim zakonskim pravilima, pod stručnim nadzorom, uz razumnu strukturu naknada i potpunu transparentnost. Predstavljaju praktičan način da diverzifikujete portfolio i uđete u svet ulaganja van granica akcija i obveznica.

Ostali naslovi

TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist
Zlato ponovo u fokusu
Srpska ekonomija
Pod uticajem konstantne svetske geopolitičke tenzije cena zlata je dostigla istorijske maksimume – trenutno 2805 evra za finu uncu, a ako se nastavi ovakvim tempom u narednih pet godina bi moglo da dostigne čak 4.500 do 5.000 evra!
Avio-kompanija otvara restoran u pariskoj Galeriji Lafajet
Srpska ekonomija
Čuvena Galerija Lafajet, preko 130 godina stara robna kuća, poznata po staklenoj kupoli i dizajnu u stilu secesije, udružiće ovog leta snage sa Air France-om. Od 25. juna do 20. avgusta, na osmom spratu robne kuće, biće otvoren restoran ove avio-kompanije, koji će posetiocima nuditi panoramski pogled na Pariz
Sumnjive Chrome ekstenzije
Srpska ekonomija
Stručnjaci za sajber bezbednost kompanije Kaspersky identifikovali su 57 sumnjivih ekstenzija u zvaničnoj Chrome Web prodavnici, koje koristi više od šest miliona korisnika. Ove ekstenzije su izazvale sumnju jer dozvole koje zahtevaju ne odgovaraju njihovom opisu