Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Milenijalci traže sigurnost u zlatu

Istraživanje
Srpska ekonomija

Mnogobrojna istraživanja pokazuju da su najveći ulagači u zlato generacije rođene između 1982. i 1996. godine - takozvani milenijalci. Ovaj trend je uočljiv kako u svetu, tako i u Srbiji.

Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu, što je najviši procenat među svim generacijama. Za poređenje, prosečan udeo za generaciju X (1965-1980) i baby boomere (1946-1964) iznosi 10 odsto.

Kako analitičari kažu, zlato se tradicionalno smatra "sigurnim utočištem" u periodima ekonomske i političke nestabilnosti, pa mnogi milenijalci, kao generacija koja je preživela krize, traže imovine koje nude sigurnost u takvim vremenima. Globalni trendovi se mogu primetiti i u Srbiji. Poslednjih godina sve više građana Srbije pokazuje interesovanje za ulaganje u zlato.

Prema rečima ekonomskog analaitičara Zorana Pavlovića, najveće poverenje u zlato baš milenijalaca ne treba da čudi, jer za razliku od prethodnih generacija koje su stasavale u stabilnijim periodima i nisu razmišljali o ulaganju u zlato, milenijalci su formirali svoje finansijske navike kroz iskustvo kriza, inflacije i nepouzdanih institucija.

“To su generacije koje su preko leđa pregurale ratove, inflacije, devalvacije, odrastali u vrlo nesigurnim vremenima i ne čudi da baš oni ulažu u zlato – kao bezbednu, opipljivu i dugoročno pouzdanu imovinu, nezavisnu od banaka, berzi i politike”, kaže Pavlović i dodaje da je pravilo da se trećina imovine uloži u sigurnu nišu iako donosi mali prinos, trećina u nesigurno sa većom šansom za “oplodnju”, poput akcija velikih kompanija, a trećina u rizično.

Milenijalci, međutim, ne veruju ni u šta i ne žele da se “opeku”. Imaju snažnije iskustvo sa krizama i tipičan su primer pravila “koga zmija ujede i guštera se plaši”.

“Oni hoće nešto što je sigurno, a zlato u nesigurnim vremenima raste i imaće prinos po osnovu rasta cene. Otuda takav skok ulaganja u zlato, a naročito od strane milenijalaca”, kaže naš sagovornik.

U Srbiji omiljen dukat Franc Jozef

Da su glavni motivi za ulaganje u zlato kod milenijalaca globalna nesigurnost i snažna želja da sačuvaju “moć” svojih ušteda, smatra i Georgi Hristov iz „Tavex zlato&srebro“.

“Od 2021. godine, zbog velike globalne neizvesnosti, sve više ljudi traži načine kako da sačuva realnu vrednost svojih ušteda. Milenijalci su prva generacija koja ozbiljno ulaže u nešto drugo osim u nekretnine. Danas postoje brojne opcije – kriptovalute, obveznice, akcije – ali zlato im je i dalje najbliže. Osim sigurnosti, za ulaganje u zlato nije potrebno specijalno znanje. Upravo je ta jednostavnost razlog zašto ga ova generacija bira”, smatra Hristov i dodaje da su nepoverenje prema bankama i visoka inflacija dodatno doprineli takvoj odluci.

Pema rečima našeg sagovornika, milenijalci više vole da kupuju fizičko zlato nego digitalno. “Generalno su svesniji različitih klasa imovine i, po mom mišljenju, biraju fizičko zlato jer im pruža osećaj slobode – nisu zavisni ni od koga. Što se proizvoda tiče, postoje određene razlike u preferencijama. Neki radije kupuju zlatne poluge zbog sertifikata koji ih prate, dok drugi više vole zlatnike – posebno ovde u Srbiji, mali dukat sa likom Franca Jozefa je veoma tražen. Razlog za to leži u tradiciji i istoriji, što ovaj dukat čini posebno poželjnim.”

Da bi privukli interesovanje za poluge, „Tavex zlato&srebro“ je ponudio i program pretplate. “Kupovinom poluge mesečno tokom 12 uzastopnih meseci, na kraju poklanjamo dodatnu polugu. Na ovaj način prirodno edukujemo ljude kako investiciono zlato funkcioniše i pokazujemo da je ova vrsta ulaganja dostupna svima – od onih koji imaju 100 evra na računu, do onih sa milionima. Cilj nam je da milenijalcima i ostalim generacijama približimo dodatnu vrednost investicionog zlato”, objašnjava Hristov.

Savet za ulagače

Zlato je vekovima poznato kao "sigurno utočište" u vremenima nesigurnosti – čuva vrednost i kad druge investicije gube. Njegova cena beleži stalan rast: samo u prvoj polovini 2024. godine skočila je za gotovo 26%, što je dodatno ohrabrilo nove investitore, među kojima su i mlađe generacije.

U atmosferi globalne nesigurnosti i rastuće inflacije, tržište zlata ulazi u ono što se na berzama naziva "bull market" – period naglog i stabilnog rasta. To privlači još veći broj građana koji traže zaštitu za svoju imovinu. Mnogi milenijalci prvo kupuju zlato kao „sigurnu luku“, a zatim ga povremeno prodaju radi ostvarivanja profita.

Međutim, kako upozorava Georgi Hristov, zlato ne treba prodavati impulsivno, samo zbog kratkoročnog profita. Ako investitoru novac nije hitno potreban, savet je da ga zadrži jer je zlato sredstvo za drugoročnu investiciju, a ne za brzu zaradu.

Kao dodatni savet, Hristov ističe važnost izbora pouzdanih trgovaca: “Proverite da li prodavac poštuje tržišne cene, da li ima transparentnu politiku otkupa i da li sarađuje direktno s rafinerijama. Samo tako možete biti sigurni da ulažete u pravu vrednost.”

Ostali naslovi

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...