Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zahtevi za građevinske dozvole povećani za petinu u 2021.

Aktivnosti građevinskog sektora
Srpska ekonomija

Druga godina pandemije korona virusa nije omela aktivnosti građevinskog sektora. Tako je u 2021. gradovima i opštinama podneto 138.890 zahteva za dozvole za gradnju, što je za 22.000 odnosno petinu više nego u prethodnoj godini, pokazuje analiza NALED-ovog Saveza za imovinu i investicije. Efikasnost samouprava je ostala nepromenjena, te su pozitivno rešili 85% zahteva.

S druge strane, širenje virusa jeste uticalo na poštovanje zakonskih rokova zbog češćeg i dužeg odsustva službenika. Najviše se kasnilo sa izdavanjem upotrebnih dozvola – u proseku devet dana duže u odnosu na zakonski rok, za građevinsku dozvolu se čekalo četiri dana duže, a prekoračenje za izdavanje lokacijskih uslova bilo je u proseku pet dana.

- Kašnjenja su zabeležena u čak 50% gradova i opština dok je u 2020. ovaj problem imalo 15% gradova i 12% opština. Pandemija je jedan od razloga, ali i problem nedovoljnih tehničkih kapaciteta i nedostatka kadrova, s obzirom na to da  su u njihovoj nadležnosti i poslovi ozakonjenja objekata i konverzije prava korišćenja u pravo svojine nad zemljištem.  Pojednostavljenje i digitalizacija postupaka legalizacije i konverzije, po uzoru na reformu izdavanja eGrađevinskih dozvola, kao i omogućavanje konverzije bez naknade, sigurno bi doprineli rešavanju problema sa kojim se država suočava dugi niz godina – kaže Tanja Vukotić Marinković, potpredsednica Saveza za imovinu i investicije u NALED-u i registrator u APR-u, koji upravlja sistemom za podnošenje elektronskih zahteva.

U 2021. elektronska građevinska dozvola se izdavala u proseku za devet dana (osam u opštinama i 10 u gradovima), a upotrebna za 14, u situacijama kada investitor podnese ispravan zahtev.

Izazov i dalje predstavljaju situacije u kojima se zahtevi vraćaju na tzv. usaglašavanje. U proseku, svaki deseti zahtev nije ispunjavao formalne uslove (13,9% u gradovima i 9,1% u opštinama). Do usaglašavanja može doći jer investitor nema sve papire, ali to su i slučajevi koji mogu ukazati na koruptivne radnje službenika. Najveći procenat „dorade“ zahteva zabeležen je u velikim gradovima. 

Prema novoj metodologiji NALED-a koja u obzir uzima ne samo efikasnost u rešavanju zahteva već i broj službenika kojim lokalna samouprava raspolaže, najuspešniji gradovi u izdavanju dozvola su Novi Sad, Sombor, Sremska Mitrovica, Šabac i Kragujevac, dok se među opštinama sa više od 500 zahteva ističu Surčin, Sopot, Kovin, Beočin i Novi Bečej. Na začelju tabele su Bor, Novi Pazar, Zaječar, Jagodina i Beograd, a kod opština Zvezdara, Stara Pazova, Pećinci, Bačka Palanka i Vračar.

Slika se bitno menja ukoliko se izuzme odnos broja službenika i zahteva koje svaki od njih obradi, budući da nije lako utvrditi koji broj od onih koji su ovlašćeni za rad u elektronskom sistemu za izdavanje dozvola zaista na tome i radi. Na čelu liste gradova u tom slučaju su Sremska Mitrovica, Čačak, Kruševac, Kikinda i Vršac, a na začelju Beograd, Valjevo, Zrenjanin, Novi Sad i Novi Pazar. Slično je i kod opština – prvi su Svilajnac, Novi Bečej, Kovin, Ćuprija i Tutin, a poslednji Stara Pazova, Zvezdara, Zemun, Čukarica i Pećinci.

I po novoj i po staroj metodologiji pojedini gradovi i opštine su pri dnu tabele i evidentno imaju problem sa izdavanjem dozvola. Kod gradova to je pre svega Beograd, a tu su i Novi Pazar i Požarevac, a kod  opština to su gradske opštine Zvezdara, Savski venac, Vračar, Čukarica, ali i Stara Pazova i Pećinci pa je pitanje za njih kada i kako će da unaprede svoju poziciju.

S druge strane, uvek u vrhu su Sremska Mitrovica, Sombor, Šabac. Čačak i Kruševac kod gradova, a Kovin, Novi Bečej i Inđija kod opština. Direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u Dušan Vasiljević ističe da NALED pruža podršku gradovima i opštinama u svom članstvu da unaprede efikasnost kroz organizaciju obuka, mentoring i savetovanje, a takođe na osnovu njihovih sugestija priprema predloge za unapređenje propisa u ovoj oblasti i softvera za izdavanje dozvola.

Ostali naslovi

Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite
Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima
Srpska ekonomija
Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici
Rekonstrukcije odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića
Srpska ekonomija
Istorijski muzej Srbije obogatio je izložbu „Čekajući stalnu postavku” rekonstrukcijama odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića. Rekonstrukcije odeždi je u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa timom saradnika
Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora