Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige

Domaća kafa - više od napitka
Srpska ekonomija

Domaća kafa… Kad izgovorimo ili pomislimo na te reči, kao da već možemo da osetimo prepoznatljivi miris i ukus koji nas asocira na buđenje, popodnevni predah ili one trenutke kada nam je preko potreban boost energije. Zato i ne čudi što se radi o jednom od najpopularnijih napitaka na svetu, a njeni benefiti na zdravlje su tema mnogih istraživanja širom planete. Umeren unos kvalitetne kafe - od tri do četiri šoljice dnevno, može doneti brojne koristi za zdravstveno stanje, uz uslov da se poštuju individualne granice i potrebe. Ukoliko je pijemo u propisanim količinama, više ne moramo da brinemo za čim da posegnemo kada nam je potrebno razbuđivanje, povećana koncentracija ili razmrdavanje.

Kofein, njen osnovni aktivni sastojak, glavni je saveznik organizma ukoliko se konzumira na pravi način. Ovaj prirodni stimulans je poznat po tome što povećava budnost, poboljšava pažnju i smanjuje umor. Takođe, pozitivno utiče na kognitivne funkcije, omogućavajući veću produktivnost i bolju radnu efikasnost što je od neprocenjive važnosti u svakodnevnom životu, bilo da se radi o poslu, učenju ili bilo kojoj aktivnosti koja zahteva koncentraciju.

Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije.

Pored mentalnih, kafa može poboljšati i fizičke performanse. Kofein je prepoznat kao sastojak koji pojačava izdržljivost i performanse, a kako je domaća kafa jedina po svom sastavu 100% biljka i nema nikakve dodatne veštačke supstance, upravo zbog toga se preporučuje kao dodatak u režimima treninga i ishrane. Takođe, redovno uživanje u kafi ubrzava metabolizam, što je korisno za održavanje zdrave telesne težine.

Osim pomenutih benefita, kafa ima i značajnu hranljivu vrednost. Ona sadrži vitamine B2, B3 i B5, koji utiču na poboljšanje metaboličkih procesa, jačanje imunog sistema, održavanje organa za varenje, nervnog sistema, ali i kvaliteta kože, kose i noktiju. Takođe, bogata je mineralima poput magnezijuma – koji pospešuje zdravlje srca, poboljšava raspoloženje i pamćenje, i kalijuma - koji smanjenje rizika od moždanog udara, povišenog krvnog pritiska, anksioznosti. Sadrži i antioksidante iz grupe polifenola, koja pomaže suzbijanje upalnih procesa u organizmu. Ove nutritivne komponente dodatno doprinose njenim zdravstvenim benefitima, zato je opšte poznato da kafu često nazivaju tečnim zlatom jer predstavlja mnogo više od običnog napitka.

Domaća kafa je, dakle, na neki način i stil života. Osim toga što je naša saputnica tokom dana u svim dešavanjima i što nam pruža momente opuštanja, uživanja, odmora, ona je ujedno i prirodni pokretač energije, koncentracije i zdravlja, sa dugoročnim pozitivnim efektima na telo i um. Dovoljno je razloga zbog kojih treba da uživamo u svakom gutljaju, omiljenom mirisu i ukusu, u trenucima koje čuvamo samo za sebe ili onima koje delimo sa najdražima.

Ostali naslovi

CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje