Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima

Istraživanje
Srpska ekonomija

Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici. Organizacije civilnog društva pretežno deluju na lokalu, pre svega u urbanim sredinama i većim regionalnim teritorijama širom Srbije, sa koncentracijom u Vojvodini i beogradskom regionu – to potvrđuju i rezultati istraživanja „Začarani krugovi – prakse, prepreke i potrebe organizacionog razvoja organizacija civilnog društva u Srbiji“, koje je nedavno sprovela Beogradska otvorena škola (BOŠ) u okviru programa „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“.

Istraživanje je bilo fokusirano na mapiranje trenutnih kapaciteta organizacija civilnog društva i davanje preporuka šta je sve potrebno kako bi organizacije ostvarile svoje vizije razvoja i uticaja na okruženje u kojem deluju. Iako upravo okruženje za delovanje organizacija civilnog društva nije na zadovoljavajućem nivou, trend porasta organizacija civilnog društva je konstantan i približava se broju od 40.000 registrovanih.

Rezultati pokazuju da pristupanje Srbije Evropskoj uniji čini deo aktivnosti velikog broja anketiranih organizacija (67%) i one su dobro informisane o politikama EU koje se odnose na oblasti u kojima deluju. Uglavnom su to teme iz oblasti obrazovanja, nauke i kulture, zatim zaštite životne sredine, vladavine prava, bezbednosti i transparentnosti i, konačno, socijalne politike i zapošljavanja. Ove organizacije se bave navedenim temama pre svega kroz javno zagovaranje, zatim obrazovanje i istraživanja javnog mnenja.

Snažno civilno društvo doprinosi demokratizaciji društva, osnaživanju institucija, unapređenju vladavine prava i usklađivanju nacionalnih politika sa evropskim standardima, što su sve ključni elementi procesa evropskih integracija. Za Srbiju je u procesu pristupanja EU od velikog značaja da što više uključi organizacije civilnog društva, uvaži njihove primedbe i omogući im da direktno utiču na kreiranje politika, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Međutim, kako bi njihov udeo u evropskim integracijama bio još vidljiviji, potrebno je da organizacije u što većoj meri budu osnažene kako ljudskim i finansijskim resursima, tako i kompetencijama u oblastima javnog zagovaranja, pisanja projekata, rezilijentnosti na promene, komunikacija sa građanima, ali i sa privredom i donosiocima odluka.

S tim u vezi, program „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“, kojim koordinira Beogradska otvorena škola uz podršku Delegacije EU u Srbiji, ima za cilj da pruži doprinos kroz kreiranje podsticajnog okruženja za civilno društvo i aktivno učešće nedržavnih aktera u procesima donošenja odluka.

U okviru programa podrške EU Resurs centra opredeljeno je više od 2,2 miliona evra direktne podrške za preko 300 organizacija civilnog društva, ali i za neformalne grupe građana koje trenutno sprovode 80 projekata širom Srbije. U narednom periodu, osim stalno otvorenih poziva za finansijsku podršku, mentorstava, treninga i obuka, EU Resurs centar nastaviće da podržava razvoj organizacija civilnog društva, umrežava i povezuje različite aktere, ali i da ukazuje na neophodnost decentralizacije, kako bi potrebna podrška i željene promene stigle do svakog mesta u našoj zemlji.

Osim toga, kroz stalne konsultacije sa predstavnicima civilnog društva i EU, program nastoji da podstiče i zagovaračke akcije u temama koje su nedovoljno zastupljene – kao što su ruralni razvoj, poljoprivreda, urbane politike, ali i drugim u kojima postoji potreba za unapređivanjem i promenama.

EU Resurs centar za civilno društvu u Srbiji” (EURC) okuplja i podržava civilno društvo i neformalne grupe građana uključene u proces približavanja Srbije Evropskoj uniji. Okuplja više od 500 organizacija u sklopu regionalnih i ekspertskih resurs centara u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Užicu, Boru i Jagodini. Rad EU Resurs centra za civilno društvo u Srbiji podržava Evropska unija koja je do sada uložila više od 60 miliona evra za podršku razvoju civilnog društva u Srbiji.

Ostali naslovi

CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje