Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd

Koncert izvornih pesama u čast Jordana Nikolića i Mare Đorđević
Piše: Ljiljana Staletović

Završnica tradicionalnog muzičkog festivala „Carski glasovi“ okupila je sredinom aprila u beogradskom Kulturnom centru „Vlada Divljan“ tridesetak mladih vokalnih solista iz više mesta s Kosova i Metohije, piše prištinsko "Jedinstvo". Učesnici festivala, koji se četvrtu godinu zaredom organizuje u čast vokalnih solista Jordana Nikolića i Mare Đorđević, predstavili su se publici izvođenjem bogatog muzičkog stvaralaštva kosmetskih Srba, starih, izvornih pesama nastajalih tokom vekova. Istovremeno, pokazali su i svoju humanost. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca. Sav prihod s prve večeri festivala, održane 6. marta u Gračanici, namenjen je za lečenje jedanaestogodišnjeg Luke Sekulića iz ovog mesta.

Publika je na početku imala priliku da vidi kraći film posvećen Jordanu Nikoliću i Mari Đorđević, koji su promovisali srpsku izvornu muziku sa Kosova i Metohije.Čuli su i neke od pesama koje su snimili. „Ej, dragi, dragi, božurove sadi“, razleglo se salom u izvođenju Jordana Nikolića, dok su se na platnu smenjivale njegove i fotografije kosmetskih gradova. Ovo po svemu specifično muzičko veče bilo je i edukativnog karaktera. Kratkim filmom, kasnije kroz reči voditelja Aleksandre Rakić i Zorana Stankovića, publika se upoznala s tradicijom muzičkog stvaralaštva Srba iz naše južne pokrajine. Ovu tradiciju baštini Udruženje estradnih umetnika i izvođača Kosova i Metohije na čelu sa Dejanom Aksićem i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, koji su i organizatori ove muzičke manifestacije. Zatim su se na sceni jedno za drugim pojavljivali mladi solisti. Vokalni solisti iz Gračanice, Kusca, Livađa, Čaglavice, Kosovske Mitrovice, Lapljeg Sela, Novog Brda, Šilova i Štrpca uneli su sebe u svaku pesmu. Dobro uvežbani, vođeni Zlatkom Stojanovićem, pevali su pesme koje su teške i za iskusnije pevače. Pevajući emotivno i nadahnuto, preneli su svoja osećanja i na publiku, koja nije ostala ravnodušna ni na njihov scenski nastup. Svojim anđeoskim glasovima pokazali su se kao dostojni naslednici Jordana Nikolića i Mare Đorđević. Ali i najpoznatijeg srednjovekovnog pevača Dragana Prizrenca.

 – Veliko mi je zadovoljstvo što u eri poplave šunda i rijalitija imamo i prave čuvare izvorne muzike, među kojima se izdvaja Svetozar Igić. Audicije za ovaj festival pokazale su da i među najmlađom decom širom Kosova i Metohije ima naslednika Mare Đorđević i Jordana Nikolića – izjavio je Zlatko Stojanović za „Jedinstvo“.

Tokom dvosatnog programa, salom su se orile pesme za dušu, meke, uglavnom vesele, ređe čežnjive, tužne, koje lako, kako se samo pesmom može, svedoče o istoriji Kosova i Metohije. „Moj golube, ne padaj mi na maline“, „Udade se Živka Sirinićka,“, „Tegnaj mi oro, mori Bojano, „Marijo, deli bela kumrijo“, „Goranine, ćafanine“, „Gusta mi magla padnala“, „Marijo, ćero mori“ i druge pesme, podigle su publiku na noge. Obučeni u nošnju iz svojih sredina, kao i etno haljine ukrašene kosovskim vezom, koje su uradile članice Udruženja poslovnih žena „Avenija“ iz Lapljeg Sela, pevači su predstavili tradiciju i kulturu kosmetskih Srba. Pevali su uz pratnju Narodnog orkestra Radio-televizije Srbije pod rukovodstvom Vlade Panovića, koji je izveo i splet pesama s Kosova i Metohije. Na sceni su kao gosti nastupili vokalna grupa „Brojanica“, solisti Danka Stojiljković, Ranko Šemić, Svetozar Igić, Renato Henc i glumac Miloš Vasić. Veliki doprinos koncertu dali su Mira Drobac, urednica muzičke produkcije RTS-a, i direktor Kulturnog centra „Vlada Divljan“ LJubiša V. Đurović. 

Kroz pesme, Srbi su izražavali emocije, prenosili dešavanja, svakodnevni život, običaje, čuvali identitet. Vezani za sredinu u kojoj su živeli, ispevali su pesme s karakterističnim umetničkim izrazom. „Carski glasovi“ čuvaju od zaborava kosmetski ritam i stare pesme koje u našoj muzičkoj literaturi pronalazimo kod Stevana St. Mokranjca, Miloja Milojevića, dr Dragoslava Devića, sestara Janković, Danice i LJubice, Koste Manojlovića i prof. Miodraga A. Vasiljevića. To su pesme ispevane da se pamti, peva i s merakom sluša. Stihovi su kulturu, običaje, ljude i staro vreme sačuvali. Stojanović je, radeći s mladim vokalnim solistima, sačuvao pesme koje su se na česmama „rodile“, koje su zanatlije, trgovci i čobani ispevali. To su lirske pesme nastale od malih priča, koje daju veliku radost, ili nose tugu. Često su i šaljive, poput „Zaljubi se šeret Mane, šeret Mane od Gnjilane“, koju je izveo Ranko Šemić.

„Pesma nas je održala, pesmi hvala“ govori narod, ne bez razloga. Vole Kosovci da zapevaju i kolo zaigraju. Čak i u situacijama kada bi drugi ćutali i plakali, ne gube duh. Vazda su pevali, javno, na svadbama, krštenjima, saborima, i krišom pod Turcima. U takvim uslovima nastale su pesme koje čuvaju bogatu nematerijalnu baštinu kosmetskih Srba. Prošlog petka publika je još jednom mogla da se uveri da su Kosovo i Metohija i pesma i igra, i tuga velika u isto vreme. „Oro se vije kraj manastira“, „Sviće, sviće Vidovdan“, pevali su zajedno publika i svi učesnici završne večeri festivala. 

Dok je koncert još trajao, smenjivale su se slike i komentari na društvenim mrežama. „Bilo je zadovoljstvo slušati decu sa Kosova i Metohije, njihove čarobne glasove. Ne kaže se slučajno „kroz Kosovo ne pevaj“, primetila je književnica Olivera Budimir. Svoj ponos nije krila ni predsednica Udruženja poslovnih žena „Avenija“ Gordana Đorić: „Ne mogu a da ne napišem koliko sam bila ponosna na našu decu, koja su pevala anđeoskim glasom i publici priredila pravo uživanje“. Ovaj festival otkrio je prave mlade talente koji će, kako je primetio novinar Jugoslav Rađenović, „u budućnosti činiti srž srpske tradicionalne narodne muzike.“   

Na završnim večerima festivala u Gračanici i u Beogradu pojavilo se tridesetak pevača, izabranih između oko dve stotine koji su učestvovali na audicijama održanim širom Kosova i Metohije. Žiri je imao težak zadatak, a Stojanović je ističe da su deca koja su se pojavila pred publikom „pravi biseri i čuvari naše muzičke tradicije“.

– Unuke Mare Đorđević, koje su bile u publici, pozvale su nas da organizujemo koncert u Pančevu. Dobili smo pozive da se predstavimo publici u Požarevcu, Somboru, Sremskim Karlovcima, Baljaluci, na Zlatiboru, i da učestvujemo na eko radnoj akciji koju organizuje SORAS (Savez omladinskih radnih akcija Srbije). Očekujemo da nam podršku u prevozu pruži Opština Gračanica – rekao je Stojanović za „Jedinstvo“.

Devojčice i dečaci su tokom trodnevnog boravka u Beogradu bili gosti Kancelarije za Kosovo i Metohiju, gde ih je dočekala zamenica direktora Milena Parlić, Radio Beograda i Televizije Srbije, glumca i pevača Milana Vasića i FK Partizan. Na stadionu Partizana, uoči početka utakmice četvrtfinala Kupa Srbije u fudbalu između kluba domaćina i FK Voždovac, otpevali su himnu Srbije. Kosmetski slavuji vratili su se kućama puni utisaka, kao i organizatori koji nastavljaju svoju misiju. Okupljanjem mladih, baštinjenjem bogate muzičke tradicije Srba s Kosova i Metohije i duhovnim jačanjem srpske zajednice, festival „Carski glasovi“ u potpunosti opravdava svoje postojanje.

Ostali naslovi

Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost