Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje

Veštačka inteligencija
Srpska ekonomija

Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Od automatizacije napada do nadmudrivanja sistema visoke sigurnosti, veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća.

Nedavno istraživanje kompanije Kaspersky sprovedeno među stručnjacima za bezbednost informacija iz srednjih i velikih preduzeća širom sveta pokazalo je da 46% ispitanika smatra da je većina sajber napada sa kojima su se njihove organizacije susrele u poslednjih 12 meseci na neki način koristilo veštačku inteligenciju. Sajberkriminalci koriste veštačku inteligenciju na razne načine što dovodi do potrebe za novim načinom kako preduzeća mogu da zaštite svoje infrastrukture.

Kako sajberkriminalci koriste veštačku inteligenciju

Veštačka inteligencija omogućava sajberkriminalcima da napadaju svoje ciljeve sa većom brzinom i preciznošću. Jedna od najznačajnijih transformacija je način na koji je veštačka inteligencija iz korena promenila automatizovane kampanje za fišing i socijalni inženjering. Uz pomoć alata veštačke inteligencije, hakeri sada mogu da dubinski analiziraju podatke zaposlenih, saznaju njihove pozicije u kompaniji i obrasce ponašanja u komunikaciji, kao i da otkriju njihovu aktivnost na društvenim mrežama kako bi kreirali veoma personalizovane i verodostojne taktike socijalnog inženjeringa.

Zabrinjavajuće je to što sajberkriminalci u prevarama takođe koriste veštačku inteligenciju za generisanje dipfejk audio i video sadržaja, imitujući glasove i izgled direktora ili drugih rukovodilaca. Pored toga, veštačka inteligencija pomaže napadačima da zaobiđu tradicionalne bezbednosne mehanizme. Korišćenjem algoritama mašinskog učenja, napadač može testirati sve moguće varijante napada u realnom vremenu, što mu omogućava efikasniji način izbegavanja detekcije od strane sajberbezbednosnog softvera i zaštitnog zida.

Opseg pretnji i trošak za preduzeća

Pojava napada podržanih veštačkom inteligencijom znači da su sada sva preduzeća izložena većem riziku, bez obzira na njihovu delatnost i veličinu. Prethodno, neka preduzeća možda nisu bila percipirana kao potencijalne mete, ali veštačka inteligencija sada omogućava napadačima da prošire svoje operacije. Sajberkriminalci mogu napasti hiljade kompanija istovremeno uz minimalan napor. Napadi se sada mogu izvoditi efikasnije, dok se tragovi koji vode do izvora zlonamernog dela skrivaju.

Šteta povezana sa napadima vođenim veštačkom inteligencijom, kako finansijska, tako i reputaciona, može biti ozbiljna za preduzeća. Pored toga, mogu uslediti novčane kazne i pravni troškovi, kao i dugoročna šteta po poverenje kupaca, što je posebno osetljivo područje za sektore poput finansija, zdravstva i pravnih usluga, koji u velikoj meri zavise od poverenja potrošača i poverljivosti.

Kako preduzeća mogu da se zaštite

Kako bi se suprotstavile rastućoj pretnji od sajberkriminala vođenog veštačkom inteligencijom, preduzeća moraju da se fokusiraju na izgradnju sveobuhvatnog okvira sajberbezbednosti, a ne da se oslanjaju isključivo na rešenja zasnovana na veštačkoj inteligenciji. Iako alati bazirani na veštačkoj inteligenciji igraju ključnu ulogu u praćenju i detekciji pretnji u realnom vremenu, oni sami po sebi nisu dovoljni. Efektivna sajberbezbednost zahteva višeslojni pristup koji uključuje napredne bezbednosne alate, redovno obučavanje zaposlenih i proaktivno planiranje odgovora na incidente. Samo kombinovanjem tehnologije, edukacije i pripreme preduzeća mogu izgraditi otpornost koja je neophodna za suočavanje sa izazovima koje donose sve sofisticiranije pretnje vođene veštačkom inteligencijom.

Ostali naslovi

Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine