Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako finansije oblikuju naše zadravlje

Istraživanje
Srpska ekonomija

Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska.

Osobe koje su svakodnevno opterećene neplaniranim troškovima češće preskaču preventivne preglede, biraju nezdravu ishranu i manje se bave fizičkom aktivnošću.

Prema istraživanju Financial Health Network, čak 75% finansijski zdravih ljudi ocenjuje svoje mentalno blagostanje kao izvrsno ili veoma dobro, a zaposleni s dugoročnim planom investiranja imaju znatno manji rizik od profesionalnog izgaranja.

Dakle, stabilne finansije nisu luksuz, već ključan element zdravog života. Evo i malog vodiča kako da i vi bolje isplanirate svoje finansije.

Korak #1: Uspostavljanje zdravih finansijskih navika

Jednostavne navike – vođenje kućnog budžeta, redovno izmirivanje obaveza i formiranje manjeg fonda štednje – značajno podižu nivo emocionalnog blagostanja. Ili, kako se to danas sve češće naziva, WELL‑BEING.

Trebalo bi da znate da se finansijska stabilnost ne postiže preko noći. Ona je proizvod doslednog ulaganja malih napora, discipline i praćenja prilika.

Korak #2: Iskorišćavanje investicionih prilika

U uslovima niskih kamatnih stopa na štednju i dugoročnih zahteva privatnih penzionih fondova, sve više ljudi traži alternativne izvore prihoda. Tradicionalno, Srbi ulažu u nekretnine, ali kada je potrebno da sredstva budu lakše dostupnija ili pak nemamo iznos potreban za kupovinu nekretnine, otvoreni alternativni investicioni fondovi (AIF) postaju privlačna opcija. Ovi fondovi ne zahtevaju minimalni iznos ulaganja, a njihovo poslovanje regulišu Zakon o AIF‑ovima i Komisija za hartije od vrednosti. Na kraju 2024. godine, industrija fondova u Srbiji brojala je oko 55.000 investitora.

Za razliku od klasične štednje, AIF kakav je Vista Rica Invest pruža potencijalno značajnije prinose. Dok su kamatne stope na štednu knjižicu u evrima u proseku oko 3,5% godišnje, pomenuti fond je tokom 2024. ostvario prinos od 11,65%.

Investiranje nije za svakoga, ali za one koji žele da unaprede finansijsku otpornost i izgrade dugoročnu rezervu, AIF može biti vredan saveznik.

Korak #3: Zdravlje počinje mirom – i dobrim planom

Mentalno zdravlje, fizička kondicija i finansijska sigurnost čine jedinstven sistem: kad jedna karika oslabi, trpe i sve preostale. Srećom, jačanjem bilo kog segmenta jača se celokupno blagostanje.

Dobre navike u ishrani podstiču dobre navike na poslu. Disciplina u trošenju novca reflektuje se i na brigu o sebi i ljudima oko nas. Investicija u alternativne fondove ne mora biti spektakularna – dovoljno je da bude promišljena. Upravo osećaj kontrole nad sopstvenim finansijama, bez oslanjanja na tuđe rokove, dnevnici ili spontane impulse, predstavlja prvi i možda najvažniji korak ka dužem, zdravijem i mirnijem životu.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa