Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako finansije oblikuju naše zadravlje

Istraživanje
Srpska ekonomija

Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska.

Osobe koje su svakodnevno opterećene neplaniranim troškovima češće preskaču preventivne preglede, biraju nezdravu ishranu i manje se bave fizičkom aktivnošću.

Prema istraživanju Financial Health Network, čak 75% finansijski zdravih ljudi ocenjuje svoje mentalno blagostanje kao izvrsno ili veoma dobro, a zaposleni s dugoročnim planom investiranja imaju znatno manji rizik od profesionalnog izgaranja.

Dakle, stabilne finansije nisu luksuz, već ključan element zdravog života. Evo i malog vodiča kako da i vi bolje isplanirate svoje finansije.

Korak #1: Uspostavljanje zdravih finansijskih navika

Jednostavne navike – vođenje kućnog budžeta, redovno izmirivanje obaveza i formiranje manjeg fonda štednje – značajno podižu nivo emocionalnog blagostanja. Ili, kako se to danas sve češće naziva, WELL‑BEING.

Trebalo bi da znate da se finansijska stabilnost ne postiže preko noći. Ona je proizvod doslednog ulaganja malih napora, discipline i praćenja prilika.

Korak #2: Iskorišćavanje investicionih prilika

U uslovima niskih kamatnih stopa na štednju i dugoročnih zahteva privatnih penzionih fondova, sve više ljudi traži alternativne izvore prihoda. Tradicionalno, Srbi ulažu u nekretnine, ali kada je potrebno da sredstva budu lakše dostupnija ili pak nemamo iznos potreban za kupovinu nekretnine, otvoreni alternativni investicioni fondovi (AIF) postaju privlačna opcija. Ovi fondovi ne zahtevaju minimalni iznos ulaganja, a njihovo poslovanje regulišu Zakon o AIF‑ovima i Komisija za hartije od vrednosti. Na kraju 2024. godine, industrija fondova u Srbiji brojala je oko 55.000 investitora.

Za razliku od klasične štednje, AIF kakav je Vista Rica Invest pruža potencijalno značajnije prinose. Dok su kamatne stope na štednu knjižicu u evrima u proseku oko 3,5% godišnje, pomenuti fond je tokom 2024. ostvario prinos od 11,65%.

Investiranje nije za svakoga, ali za one koji žele da unaprede finansijsku otpornost i izgrade dugoročnu rezervu, AIF može biti vredan saveznik.

Korak #3: Zdravlje počinje mirom – i dobrim planom

Mentalno zdravlje, fizička kondicija i finansijska sigurnost čine jedinstven sistem: kad jedna karika oslabi, trpe i sve preostale. Srećom, jačanjem bilo kog segmenta jača se celokupno blagostanje.

Dobre navike u ishrani podstiču dobre navike na poslu. Disciplina u trošenju novca reflektuje se i na brigu o sebi i ljudima oko nas. Investicija u alternativne fondove ne mora biti spektakularna – dovoljno je da bude promišljena. Upravo osećaj kontrole nad sopstvenim finansijama, bez oslanjanja na tuđe rokove, dnevnici ili spontane impulse, predstavlja prvi i možda najvažniji korak ka dužem, zdravijem i mirnijem životu.

Ostali naslovi

Šta je Srbija poručivala tokom 2025. godine
Srpska ekonomija
Hrana je bila početak. Ali, 2025. godina pokazala je da Srbija uz Wolt ne samo da dobro jede – već rešava svakodnevne obaveze, ugađa sebi i ponekad bira diskreciju. Danas je Wolt sinonim za svakodnevnu kupovinu – brzo, lako i lokalno. Beograd je, očekivano, vodeći grad po obimu naručivanja i širini kategorija
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)