Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Očuvanje šuma i prirodnih resursa

AgAR – robot nove generacije
Fotografija: COMING/AgAR
Srpska ekonomija

U vreme kada klimatske promene, sve češći letnji požari i pritisak na prirodne resurse zahtevaju brze i održive odgovore, tehnologija postaje ključni saveznik u zaštiti životne sredine. Jedan od takvih primera je AgAR – autonomni robot nove generacije, koji su zajednički razvili kompanija COMING i Mašinski fakultet Univerziteta u Nišu. Iako je osmišljen najpre za primenu u preciznoj poljoprivredi, pre svega voćarstvu i vinogradarstvu, AgAR se sve ozbiljnije pozicionira i kao alat budućnosti u šumarstvu – za praćenje, očuvanje i obnovu šumskih ekosistema.

Više od robota – AgAR kao menadžer šumskih ekosistema

Nakon uspešne demonstracije u šumskom gazdinstvu Klenak u Vojvodini, AgAR je pokazao da bespilotne kopnene platforme imaju ogroman potencijal i van poljoprivrede. Ključne operacije koje ovaj robot može da obavlja u šumskom okruženju uključuju: održavanje i čišćenje protivpožarnih puteva, uključujući mehaničko uklanjanje niskog rastinja i suve biomase; monitoring i patroliranje kritičnih tačaka kao na primer u blizini dalekovoda i puteva, uz pomoć kamera, termalnih senzora i LIDAR sistema; umrežavanje sa softverskim platformama za digitalno upravljanje šumama i stvaranje digitalnih blizanaca, koji predstavljaju virtuelne replike fizičkih objekata, procesa ili sistema koje se ažuriraju u realnom vremenu pomoću podataka iz senzora, softverskih alata i analitike; autonomno pošumljavanje – sadnja mladih stabala i distribucija semenskih kapsula; sanacija nakon požara – uklanjanje opasnih stabala, priprema terena za ponovno ozelenjavanje; dugoročno praćenje regeneracije ekosistema; prskanje i održavanje novih zasada – bez direktnog kontakta ljudi sa hemikalijama.

Pametna prevencija, a ne samo intervencija

Iako AgAR nije namenjen direktnom gašenju požara, njegova vrednost leži u preventivnom delovanju i nadzoru terena. Kao deo šireg sistema koji uključuje dronove, softver za obradu podataka i, potencijalno, statične senzore raspoređene po terenu, AgAR može igrati ključnu ulogu u ranom otkrivanju rizika, reagovanju pre širenja vatre i dugoročnoj analizi regeneracije šuma.

Jedan od izazova u šumskom okruženju jeste nedostatak izvora električne energije, što direktno utiče na upotrebljivost robota. Takođe, velika udaljenost između lokacija zahteva dodatnu logistiku i prisustvo operatera koji bi transportovao robota između zadataka.

„Najefikasnije rešenje u ovom trenutku bio bi model kombinovane upotrebe robota, dronova i solarnih stanica. Takav sistem ne bi služio samo za detekciju i intervenciju, već i za dugoročno upravljanje šumskim resursima“, kaže Marko Tamburić, menadžer za razvoj poslovanja u kompaniji COMING.

Saveznik u borbi za održiviju budućnost

Iako masovna proizvodnja trenutno nije u planu, razvojni tim će se u narednih godinu dana fokusirati na saradnju sa tri do pet korisnika koji će testirati AgAR u stvarnim uslovima i pružiti vredne uvide za dalju optimizaciju. Paralelno se radi na razvoju novih funkcionalnosti – poboljšanju autonomije, sistemima za izbegavanje prepreka i unapređenju korisničkog iskustva.

Pored toga što je efikasan saveznik u poljoprivrednim poslovima, AgAR ima značajnu ulogu u zaštiti životne sredine i unapređivanju sigurnosti na terenu. Za razliku od tradicionalnih mašina koje se oslanjaju na fosilna goriva, AgAR je u potpunosti električan, čime eliminiše emisiju štetnih gasova i direktno doprinosi očuvanju prirode.

Osim ekoloških prednosti, ovaj robot značajno smanjuje potrebu za fizičkim prisustvom ljudi u rizičnim i zahtevnim zadacima. Bilo da je reč o prskanju hemikalijama ili čišćenju potencijalno opasnih zona, AgAR preuzima te izazove sa preciznošću i efikasnošću, štiteći ljudsko zdravlje i smanjujući izloženost opasnostima.

Među najboljima u Evropi: AgAR u finalu izbora za robotski traktor godine

Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra. Među finalistima su i renomirani proizvođači iz Holandije, Italije, Danske i Švedske, što dodatno potvrđuje značaj i konkurentnost ovog domaćeg rešenja.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa