Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sedam saveta za finansijski pametan odmor

Kako da vam leto ne pojede budžet
Foto: Srpska ekonomija
Srpska ekonomija

Ranac je spreman, pasoš u džepu, karte na telefonu. Još samo da ne zaboravite najvažnije: da vam budžet ne iscuri brže nego krema za sunčanje. Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet.

Uz malo planiranja i nekoliko pametnih finansijskih navika, letnji odmor može da protekne bez stresa – i bez neprijatnih iznenađenja na računu po povratku.

1. Postavite budžet unapred – i držite ga se

Koliko ste spremni da potrošite na odmor? Napravite okvirni plan troškova (prevoz, smeštaj, ishrana, suveniri, ulaznice) i postavite realan limit. Približno odredite dnevni limit – tako nećete „prebrzo” potrošiti planirani iznos pre kraja odmora. Dobra vest: uz mobilne aplikacije ili jednostavne budžet planere, lako možete da pratite gde ide vaš novac i u svakom trenutku imate jasan pregled troškova.

2. Koristite kartice – sigurnije je i često isplativije

Plaćanje karticom je ne samo praktično, već i sigurnije od nošenja gotovine. Posebno ako koristite deviznu karticu u valuti zemlje u kojoj letujete – izbegavate dodatne provizije i imate veću kontrolu nad potrošnjom. Neke kartice čak nude pogodnosti kao što su popusti, putno osiguranje ili pristup lounge prostorijama na aerodromima – proverite sa svojom bankom šta vaša kartica nudi.

3. Uvek proverite kurs i naknade

Pre nego što upotrebite karticu u inostranstvu, informišite se o kursnim listama i eventualnim naknadama koje banka naplaćuje za međunarodne transakcije. Takođe, razmislite o korišćenju kartica koje nude dodatne benefite – poput cashback-a ili popusta prilikom onlajn rezervacija smeštaja putem platformi kao što su Booking.com ili Airbnb. Ovi mali bonusi mogu vam pomoći da uštedite i bolje isplanirate putne troškove.

4. Nemojte da nosite previše gotovine

U redu je imati nešto keša pri ruci, ali nošenje većih suma nije preporučljivo zbog rizika od krađe ili gubitka. Ako očekujete da će vam trebati gotovina, podignite je pre puta ili na bankomatu banke koja pripada istoj grupaciji kao vaša – tako izbegavate dodatne troškove i smanjujete rizik.

5. Pratite stanje na računu i čuvajte potvrde

Redovno proveravajte transakcije tokom putovanja. Ako nešto izgleda sumnjivo – odmah reagujte tako što ćete kontaktirati korisnički centar svoje banke i, ako je potrebno, blokirati karticu putem mobilne aplikacije ili internet bankarstva. Čuvajte račune i uvek imajte broj korisničkog centra banke pri ruci, za svaki slučaj. Aktivirajte notifikacije za svaku potrošnju – tako uvek znate gde je i kada „nestao” neki dinar (ili evro).

6. Ne koristite javni Wi-Fi za plaćanja

Kad plaćate onlajn u inostranstvu, koristite mobilni internet (ako imate odgovarajući roming paket kod svog operatera) ili bezbednu mrežu. Javni Wi-Fi može biti rizičan – posebno kada unosite podatke sa kartice. Ako baš morate da se povežete, koristite VPN i izbegavajte logovanje na bankovne naloge.

7. Obavestite banku da putujete na daleke destinacije

Kako ne bi došlo do blokade kartice zbog sumnjivih transakcija iz inostranstva, javite banci da putujete, ako je u pitanju neka egzotična i daleka destinacija. Iskoristite priliku da se raspitate i o posebnim uslugama, pogodnostima ili savetima koje banka može da vam ponudi u vezi sa destinacijom – možda otkrijete nešto korisno što niste znali.

Bonus savet: Odmor ne mora da bude luksuzan da bi bio vredan

Najlepši odmori često ne zahtevaju veliki budžet – već dobre saputnike, otvoren um i malo spontanosti. Iako novac jeste važan, pravi odmor je onaj na kojem ste stvarno prisutni – bez brige o sledećem trošku.

Za više informacija o vrstama plaćanja, kartica i načinima na koje možete da ih koristite, posetite platformu ErsteZnali.rs. Platforma je deo besplatnog, nekomercijalnog programa finansijske edukacije građana koji već nekoliko godina sprovodi Erste Banka, sa ciljem da najšira zajednica, od naših najmlađih sugrađana do odraslih, bolje upravlja svojim finansijama.

Ostali naslovi

Šta je Srbija poručivala tokom 2025. godine
Srpska ekonomija
Hrana je bila početak. Ali, 2025. godina pokazala je da Srbija uz Wolt ne samo da dobro jede – već rešava svakodnevne obaveze, ugađa sebi i ponekad bira diskreciju. Danas je Wolt sinonim za svakodnevnu kupovinu – brzo, lako i lokalno. Beograd je, očekivano, vodeći grad po obimu naručivanja i širini kategorija
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)