Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Deficit zanatlija

Najveći izazov tržišta rada u 2024. godini
Srpska ekonomija

Po podacima sajta Poslovi Infostud, 2024. godinu obeležila je stabilnost na tržištu rada u Srbiji, sa ukupno objavljenih 73.732 oglasa za posao, što je za svega 0.7% više nego u 2023. godini. Ovaj blagi rast ukazuje na odsustvo velikih promena, ali i na kontinuitet u potražnji za radnicima.

Tržište rada isticalo je nekoliko ključnih oblasti koje su tradicionalno u vrhu po broju oglasa. Na samom vrhu nalaze se Trgovina/Prodaja, Proizvodnja, Uslužni sektor i zanati, Ugostiteljstvo i IT sektor.

Najtraženije pozicije tokom godine odražavale su činjenicu da su poslodavci u većoj meri tražili radnike sa srednjom stručnom spremom. Među njima su se izdvajali administrativni radnici, higijeničari, komercijalisti, konobari, magacioneri, kuvari, prodavci, radnici u proizvodnji, telefonski operateri i vozači. Ove pozicije ukazuju na značaj sektora koji podržavaju svakodnevne poslovne aktivnosti i osiguravaju njihovu nesmetanu realizaciju.

Kada govorimo o najtraženijim pozicijama, poslodavci su tokom 2024. godine nudili zarade koje su značajno varirale u zavisnosti od radnog mesta i sektora. Najvišu prosečnu zaradu ostvarivali su limari, sa 176.000 dinara, što ih stavlja na vrh ove liste. Sa druge strane, vozači su imali prosečnu platu od 120.000 dinara, što ih takođe svrstava u grupu visoko plaćenih zanimanja. Komercijalisti su mogli da očekuju zarade od 110.000 dinara, dok su kuvari prosečno zarađivali 105.000 dinara.

Telefonskim operaterima nuđeno je u proseku 100.000 dinara, a radnicima u proizvodnji i magacionerima 79.000 dinara i 74.000 dinara. Na donjem delu najtraženijih zanimanja nalaze se administrativni radnici, koji su prosečno mogli da ostvare 77.000 dinara, prodavci sa prosečnom zaradom od 70.000 dinara, i higijeničari, sa najnižom prosečnom platom od 66.000 dinara.

Razlike u visini plata reflektuju različite zahteve i specifične veštine potrebne za obavljanje ovih poslova, ali i tržišne uslove koji diktiraju vrednost pojedinih zanimanja.

Zanati na udaru deficita

Deficit radne snage nastavio je da pogađa zanatski sektor, gde se tokom godine osećala najizraženija potreba za frizerima, zidarima, autolimarima, limarima, armiračima, pekarima, metalostrugarima, mesarima, kozmetičarima, vodoinstalaterima i kuvarima.

Sva ova deficitarna zanimanja omogućavala su zarade koje su najmanje bile u rangu prosečne plate na republičkom nivou, dok su pojedini oglasi nudili čak i do 3.000 evra za određene pozicije. Ove brojke ukazuju na veliku potražnju i spremnost poslodavaca da značajno plate retke i potrebne veštine.

Potreba za inkluzivnijim tržištem

Za mlade ljude koji tek ulaze na tržište rada, 2024. godina donela je značajan broj prilika. Naime, čak 17.329 oglasa bilo je namenjeno mladima, što predstavlja 23.5% ukupnog broja. Ovi oglasi nudili su šansu za sticanje prvih radnih iskustava i ulazak u svet rada.

Nažalost, inkluzivnost je ostala izazov za tržište rada u Srbiji. Osobe sa invaliditetom imale su na raspolaganju svega 4.918 oglasa, što čini samo 5% ukupne ponude. Ovi podaci ukazuju na potrebu za jačanjem napora kako bi se inkluzivnost podigla na viši nivo i stvorile ravnopravnije mogućnosti za sve.

Ostali naslovi

The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike