Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima

Istraživanje
Srpska ekonomija

Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici. Organizacije civilnog društva pretežno deluju na lokalu, pre svega u urbanim sredinama i većim regionalnim teritorijama širom Srbije, sa koncentracijom u Vojvodini i beogradskom regionu – to potvrđuju i rezultati istraživanja „Začarani krugovi – prakse, prepreke i potrebe organizacionog razvoja organizacija civilnog društva u Srbiji“, koje je nedavno sprovela Beogradska otvorena škola (BOŠ) u okviru programa „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“.

Istraživanje je bilo fokusirano na mapiranje trenutnih kapaciteta organizacija civilnog društva i davanje preporuka šta je sve potrebno kako bi organizacije ostvarile svoje vizije razvoja i uticaja na okruženje u kojem deluju. Iako upravo okruženje za delovanje organizacija civilnog društva nije na zadovoljavajućem nivou, trend porasta organizacija civilnog društva je konstantan i približava se broju od 40.000 registrovanih.

Rezultati pokazuju da pristupanje Srbije Evropskoj uniji čini deo aktivnosti velikog broja anketiranih organizacija (67%) i one su dobro informisane o politikama EU koje se odnose na oblasti u kojima deluju. Uglavnom su to teme iz oblasti obrazovanja, nauke i kulture, zatim zaštite životne sredine, vladavine prava, bezbednosti i transparentnosti i, konačno, socijalne politike i zapošljavanja. Ove organizacije se bave navedenim temama pre svega kroz javno zagovaranje, zatim obrazovanje i istraživanja javnog mnenja.

Snažno civilno društvo doprinosi demokratizaciji društva, osnaživanju institucija, unapređenju vladavine prava i usklađivanju nacionalnih politika sa evropskim standardima, što su sve ključni elementi procesa evropskih integracija. Za Srbiju je u procesu pristupanja EU od velikog značaja da što više uključi organizacije civilnog društva, uvaži njihove primedbe i omogući im da direktno utiču na kreiranje politika, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Međutim, kako bi njihov udeo u evropskim integracijama bio još vidljiviji, potrebno je da organizacije u što većoj meri budu osnažene kako ljudskim i finansijskim resursima, tako i kompetencijama u oblastima javnog zagovaranja, pisanja projekata, rezilijentnosti na promene, komunikacija sa građanima, ali i sa privredom i donosiocima odluka.

S tim u vezi, program „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“, kojim koordinira Beogradska otvorena škola uz podršku Delegacije EU u Srbiji, ima za cilj da pruži doprinos kroz kreiranje podsticajnog okruženja za civilno društvo i aktivno učešće nedržavnih aktera u procesima donošenja odluka.

U okviru programa podrške EU Resurs centra opredeljeno je više od 2,2 miliona evra direktne podrške za preko 300 organizacija civilnog društva, ali i za neformalne grupe građana koje trenutno sprovode 80 projekata širom Srbije. U narednom periodu, osim stalno otvorenih poziva za finansijsku podršku, mentorstava, treninga i obuka, EU Resurs centar nastaviće da podržava razvoj organizacija civilnog društva, umrežava i povezuje različite aktere, ali i da ukazuje na neophodnost decentralizacije, kako bi potrebna podrška i željene promene stigle do svakog mesta u našoj zemlji.

Osim toga, kroz stalne konsultacije sa predstavnicima civilnog društva i EU, program nastoji da podstiče i zagovaračke akcije u temama koje su nedovoljno zastupljene – kao što su ruralni razvoj, poljoprivreda, urbane politike, ali i drugim u kojima postoji potreba za unapređivanjem i promenama.

EU Resurs centar za civilno društvu u Srbiji” (EURC) okuplja i podržava civilno društvo i neformalne grupe građana uključene u proces približavanja Srbije Evropskoj uniji. Okuplja više od 500 organizacija u sklopu regionalnih i ekspertskih resurs centara u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Užicu, Boru i Jagodini. Rad EU Resurs centra za civilno društvo u Srbiji podržava Evropska unija koja je do sada uložila više od 60 miliona evra za podršku razvoju civilnog društva u Srbiji.

Ostali naslovi

Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća
Deficit zanatlija
Srpska ekonomija
Po podacima sajta Poslovi Infostud, 2024. godinu obeležila je stabilnost na tržištu rada u Srbiji, sa ukupno objavljenih 73.732 oglasa za posao, što je za svega 0.7% više nego u 2023. godini. Ovaj blagi rast ukazuje na odsustvo velikih promena, ali i na kontinuitet u potražnji za radnicima
E-fakture kao alat modernizacije srpske privrede
Srpska ekonomija
Nove funkcionalnosti Sistema elektronskih faktura (SEF) imaju značajan potencijal da pomognu modernizaciju poreskog sistema u Srbiji. Razvoj SEF-a ne samo da pojednostavljuje poslovanje privrede, već i doprinosi transparentnijem i efikasnijem upravljanju fiskalnih tokova
Sve sofisticiranije praznične prevare
Srpska ekonomija
Kako se približavaju novogodišnji praznici, podsećamo vas da to nije vreme samo za magiju i slavlje, već i idealna prilika za prevarante da zloupotrebe prazničnu jurnjavu za poklonima i dobrim ponudama. Usred sjaja proslava kraja godine, identifikovano je nekoliko istaknutih prevara koje ciljaju potrošače u različitim regionima i na različitim jezicima
Društvo u Srbiji i dalje pretežno patrijarhalno
Srpska ekonomija
„Čak 48% svetske migrantske populacije čine žene. One imaju ograničen pristup zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj pomoći, često su nezaštićene od nasilja i izložene riziku seksualne i radne eksploatacije, kao i trgovini ljudima“, navela je Jovana Stamenković iz GIZ na otvaranju događaja „Izazovi i prilike u migracijama: perspektiva rodne ravnopravnosti“
Radnicima prilikom odabira posla najvažnija visina plate
Srpska ekonomija
Visina plate ostaje najvažniji faktor za odabir posla u Srbiji,a za čak 66% ona je presudan kriterijum. Ipak, dobri međuljudski odnosi su i dalje izuzetno važni, jer ihkao predusne prilikom odabira poslodavaca navodi više od polovine ispitanika (61%). Na trećem mestu nalazi se mogućnost učenja i napredovanja, koja je važna za više od trećine ispitanika
Šta spaja Rokfelere, Milenu Dravić, Moma Kapora i Cuneta Gojkovića?
Srpska ekonomija
Od trenutka kada se u svom punom sjaju i raskoši predstavio Beogradu 1912. godine, hotel Bristol, arhitektonsko remek-delo ingenioznog Nikole Nestorovića, stekao je status centra mondenskog života u srpskoj prestonici. Podignut je u srcu Savamale