Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali izjavio je danas da Srbiji predstoji mnogo izazova, ali da će se Vlada potruditi da zaštiti građane i obezbedi sve neophodne uslove kako bi privreda mogla da nesmetano funkcioniše.
Mali je na konferenciji „Koliko je srpska privreda otporna na globalne krize i izazove“, koja je danas održana u Privrednoj komori Srbije, poručio da će sigurna snabdevenost energentima privrede i građana biti prioritet u narednom periodu.
Ministar je objasnio da se cena energije ugrađuje u cenu proizvoda, te od toga direktno zavisi kretanje inflacije i dalje njen uticaj na životni standard građana.
Evropu očekuju velike poteškoće da se u narednih šest do devet meseci obezbedi sigurno snabdevanje gasom, električnom energijom i naftom. Cela ekonomija zavisi od tih cena, a ako se na to doda i rastuća inflacija i potreba da rastu plate kako se ne bi ugrozio standard, privreda se suočava sa problemima. To su veliki izazovi pred kreatorima fiskalne i monetarne politike, istakao je Mali.
On je dodao da se u monetarnoj sferi očekuje da polako rastu kamatne stope, što poskupljuje kapital i usporava ekonomije, i naveo da trenutno makroindikatori pokazuju da Srbija ima rast privrednih aktivnosti u zemlji, što je ohrabrujuće.
Mali je ostao kod projekcija da će naša zemlja ove godine imati deficit od tri odsto BDP-a, pri čemu je visina javnog duga 52,1 odsto BDP-a, što je daleko ispod kriterijuma koje propisuje Mastriht.
Nezaposlenost je između 10 i 11 odsto, na pretkriznom nivou iz 2019. godine, što znači da smo sačuvali proizvodne kapacitete. U prvom kvartalu smo imali stopu rasta od 4,3 odsto. Očekujemo u drugom kvartalu rast oko 3,7 odsto. Daleko smo od recesije i imamo rast proizvodnih i privrednih aktivnosti u zemlji, naveo je ministar.
On se osvrnuo i na saradnju sa SR Nemačkom, istakavši da je ona trenutno prvi trgovinski partner Srbije, prema obimu robne razmene.
Mi ćemo ove godine imati razmenu od preko 7,5 milijardi evra. Samo u prva tri meseca, ona je 26,9 odsto veća nego u istom periodu prošle godine. Nemačka je i naš treći najveći strani investitor, poručio je Mali.
Reč je, kako je ocenio, o ogromnoj podršci Nemačke, koja sa naše strane nameće odgovornost da poslovni ambijent učinimo još atraktivnijim za nova ulaganja i izazove koji nas očekuju.
Ministar je podsetio na to da se već 2020. godine, kada je krenula pandemija, videlo da okolnosti u svetu više nikada neće biti iste.
Reagovali smo brzo i odgovorno. Tri paketa pomoći, ukupne vrednosti 8,8 milijardi evra, što je oko 18,2 odsto BDP-a, pomogla su da se izbegnu otpuštanja i zatvaranje pogona, a Srbija je 2020. i 2021. godine uspela da ostvari jednu od najvećih stopa BDP-a, rekao je Mali.
On je naveo da naša ekonomija zavisi od toga šta se dešava u Evropskoj uniji, dodajući da kriza u Ukrajini, nastavak pandemije, veliki problemi u lancima snabdevanja, visoka inflacija i energetska kriza dovode ceo svet u opasnost od recesije i vode u stagflaciju, koja dovodi do visoke inflacije i pada zaposlenosti. To je sve sa čime se suočavamo i mi, objasnio je ministar.
Prema njegovim rečima, Vlada je preduzela niz mera da zaštiti interes privrede, imamo kontrolisanu cenu goriva, nepromenjenu cenu struje, kao i sigurno snabdevanje, možda i najnižu cenu gasa u Evropi, a ograničili smo i cene osnovnih životnih namirnica.
Nastavlja se, kako je dodao, sa direktnim novčanom podrškom građanima, pri čemu je sada u toku prijavljivanje za 100 evra za mlade.
Ministar je najavio da će na sutrašnjoj sednici Vlade biti usvojena nova mera koja se odnosi na 1.400 preduzeća koja posluju sa Ukrajinom, Belorusijom i Rusijom.
Mera se odnosi na refinansiranje kredita iz prve garantne šeme, kreditima iz druge garantne šeme. Na ovaj način im se omogućava duži period otplate, do pet godina, sa grejs periodom do dve godine, kako bismo prebrodili krizu, rekao je on i dodao da će ova mera, ma koliko se činila malom, pomoći preduzećima koja su pogođena sukobom u Ukrajini.
Mali je poručio da je Vlada Srbije u potpunosti opredeljena za nastavak reformi, dodavši da proces eFiskalizacije daje sjajne rezultate i da je početkom maja krenuo sistem eFaktura za 10.500 korisnika javnih sredstava.
Do kraja godine očekujemo uključenje u taj sistem privatnog sektora koji je u sistemu PDV-a, a to će mnogo doprineti transparentnosti naše ekonomije, naveo je ministar, dodajući i da reforma Poreske uprave ide po planu.