Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Očekivana smanjenja kamatnih stopa i neznatne promene u stanju globalne trgovine

Istraživanje
Srpska ekonomija

Evropska centralna banka početkom juna je, donekle očekivano, smanjila kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, a većina centralnih banaka u ovom trenutku predviđa da će se inflacija u njihovim zemljama vratiti u granice cilja u drugoj polovini ove ili prvoj polovini naredne godine. Uprkos tome, analitičari Erste Grupe podsećaju da su podaci o inflaciji u evrozoni u prvih nekoliko meseci ove godine bili relativno nepovoljni – zbog toga su smanjena očekivanja u pogledu sniženja kamatnih stopa za oko 100 baznih poena, a na tržištu obveznica nastavili su se usponi i padovi.

Očekivana smanjenja kamatnih stopa, kretanje inflacije i dalje neizvesno

Iako su u proteklom periodu kretanja stope inflacije bila nestabilna, ona je zabeležila drastičan pad nakon dostignutog vrhunca 2022. godine. Postizanje stope inflacije od 2 odsto predstavlja važan cilj Evropske centralne banke, ali usled promenljive situacije, teško je odrediti tačan trenutak kada će doći do daljeg smanjenja kamatnih stopa. Međutim, analitičari Erste Grupe smatraju da će inflatorni pritisak popustiti u evrozoni, s obzirom na to da je ECB smanjila kamatne stope 6. juna, na šta su ukazivali objavljeni podaci o inflaciji za april, koji su, nakon dugo vremena, pokazali pad pritiska na cene usluga. Stope inflacije za usluge, međutim, još uvek nisu na željenom nivou. Sami podaci o inflaciji trenutno nisu dovoljni da bi se pretpostavilo da će taj pritisak na cene nastaviti da popušta, što čini kretanje inflacije veoma neizvesnim.

Sa druge strane, usporavanje rasta zarada podstiče očekivanja da će inflacija u budućnosti zaista popustiti. Promena pravca koja se već može videti još uvek je relativno nova, ali analitičari Erste Grupe tvrde da najnoviji podaci o povećanju zarada potvrđuju očekivanja ECB, kao i da su usklađeni sa postizanjem ciljane inflacije od 2 odsto na srednji rok. ECB posmatra dugačak niz pokazatelja, od kojih je najvažniji „naknada po zaposlenom“, a ovaj pokazatelj pokazuje da rast zarada usporava, kao i da bi mogao biti niži i od aktuelne prognoze ECB.

Savet guvernera ECB očekuje da će stopa inflacije fluktuirati u narednim mesecima i da će pasti tek kasnije tokom godine. Za sada, nepostojanje daljeg pada stope inflacije ili čak manji rast ne bi bili prepreka daljem smanjenju kamatnih stopa. Umesto toga, presudno će biti kretanje pojedinih ključnih pokazatelja, kao što je rast zarada i aktuelni pritisak na cene. U slučaju pritiska, fokus će biti na promenama cena na mesečnom nivou, a naročito na tome da li dodatno popuštaju cene usluga. Budući da ekonomija u evrozoni već nekoliko meseci pokazuje znake oporavka, ECB predviđa jači ekonomski rast tokom godine.

Nakon junskog smanjenja kamatnih stopa, analitičari Erste Grupe očekuju još tri talasa smanjenja do kraja godine, i to za po 25 baznih poena. Kamatne stope bi stoga trebalo da zabeleže relativno brz pad sa trenutnog restriktivnog nivoa. U prvoj polovini 2025. godine, očekuje se da ciljana inflacija još uvek neće biti u potpunosti postignuta, ali da bi ekonomija trebalo da zabeleži dobre rezultate.

Stanje globalne trgovine

Proteklih godina, po pitanju trgovine uslugama, zabeležene su tek neznatne promene u globalnim udelima velikih ekonomskih blokova – SAD, EU i Kine. Udeo SAD se smanjio, dok su Kina i EU uspele da neznatno povećaju svoje udele.

Analitičari Erste Grupe smatraju da nema znakova usporavanja globalne trgovine – ukupan izvoz zabeležio je neznatan pad u 2023. u odnosu na 2022. godinu. Međutim, iako je 2022. godina obeležena naglim porastom globalne trgovine, bilo je izvesno da visok nivo neće potrajati (iako je i dalje znatno iznad nivoa iz 2019. godine).

Kada se posmatraju države članice EU, primećuje se smanjenje tržišnog udela Nemačke, dok su Italija, Španija i Austrija uspele da očuvaju svoje udele u globalnoj trgovini. Ukoliko se izostave fosilna goriva, uvoz EU najviše se od 2019. godine povećao u četiri grupe proizvoda – električnim uređajima, vozilima, farmaceutskim proizvodima i mašinama.

Pored toga što je rast uvoza električnih uređaja, preciznije poluprovodnika izvan EU bio sporiji, on se ipak udvostručio, što je značajno povećalo zavisnost EU od Kine. Ipak, globalni udeo EU u izvozu električnih automobila još uvek je dvaput veći od udela Kine – samo izvoz putničkih automobila s električnim pogonom Nemačke veći je od izvoza Kine. U pogledu farmaceutskih proizvoda, izvoz iz zemalja EU se sveukupno dobro razvija od 2019. godine. Holandija, Belgija i Nemačka beleže najviše stope rasta, dok je udeo uvoza iz zemalja koje nisu u Evropskoj uniji opao sa 38 odsto na 34 odsto. Sa izuzetkom „mašina za obradu podataka“, zemlje EU su uspele da povećaju svoj udeo uvoza u kategorijama nuklearnih reaktora, kotlova, mašina i uređaja, što se može videti kao znak dobre konkurentnosti.

Pandemija koronavirusa, kao i rat u Ukrajini, pokazali su rizike zavisnosti od autokratskih režima i dugih lanaca snabdevanja. Ono što se nameće kao zaključak jeste da EU, sa uspešnim sektorom spoljne trgovine, treba da teži širenju snabdevanja između dobavljača unutar i izvan EU, kao i to da je široka diversifikacija ipak ključna za buduću otpornost trgovine.

Ostali naslovi

Beč podstiče manje firme u vezi sa veštačkom inteligencijom
Srpska ekonomija
Bečki fond za podsticaj zaposlenih (waff) podržava mala i srednja preduzeća do 64.000 evra za nove razvojne projekte i inovacije, kao i za zapošljavanje vezano za veštačku inteligenciju (VI)
Uz manji karbonski otisak prinosi stabilni a uštede u ratarstvu i do 47%
Srpska ekonomija
Srpski lanac snabdevanja od njive do trpeze emituje šest miliona tona ugljen dioksida na godišnjem nivou, od čega čak 66% dolazi iz primarne proizvodnje, dok sektor prerade generiše 24%, pokazala je Analiza karbonskog otiska i održivosti u primarnoj ratarskoj proizvodnji, koju je inicirao i izradio NALED, u saradnji sa konsultantskom kućom PwC
Studenti iz Srbije u međunarodnom programu plaćene prakse Summer's Cool
Srpska ekonomija
Od kada se Srbija pridružila inicijativi Summer's Cool 2020. godine, skoro 60 talentovanih mladih pojedinaca aktivno je učestvovalo u programu, podstičući svoj lični i profesionalni razvo
Na lepom plavom Dunavu u novom svetlu
Srpska ekonomija
Za jedno od najpoznatijih muzičkih kompozicija na svetu, koje je ostavilo trajan pečat i u filmskoj istoriji, valcer Johana Štrausa „Na lepom plavom Dunavu“, traži se nova moderna filmska interpretacija. Otvoren je međunarodni konkurs „Dunav, tako plav – evergrin u novom svetlu“
Elektronski registar nelegalnih objekata ubrzao bi proces legalizacije
Srpska ekonomija
Dosadašnji pristup rešavanju problema nelegalne gradnje nije dao željene rezultate ni posle gotovo 30 godina, a u gradovima koji imaju do 100.000 stanovnika, u proseku 40.000 predmeta čeka na ozakonjenje. Godišnje se reši oko 1.500, dok isto toliko novih nastane
Besplatni letnji programi za decu u Dečjem kulturnom centru Beograda
Srpska ekonomija
Dečji kulturni centar Beograda i ovog letnjeg raspusta pripremio je besplatne programe i kreativne radionice za decu i mlade koji svoj raspust provode u Beogradu. Na adresi ovog centra, u Takovskoj 8, deca će imati priliku da vide proces rada i da oprobaju svoja umeća u Ateljeu za likovnu i primenjenu umetnost, Baletskom studiju, Muzičkoj igraonici ...
Održava se 34. muzički Filmski festival u Beču
Srpska ekonomija
Već više od 30 godina grad Beč svakog leta poziva ljubitelje kulturnih sadržaja na besplatno uživanje na trgu ispred gradske kuće. Tokom 65 dana, i ove godine, od 29. juna do 1. septembra, Filmski festival nudi jedinstvenu kombinaciju velikih muzičkih produkcija iz oblasti opere, klasične muzike, popa, roka, džeza, plesa, svetske muzike i mjuzikla
Blokčejn tehnologija
Srpska ekonomija
Superklaster Odličan3, formiran u u okviru projekta Srbija Inovira, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i ICT Hub-a deo je ovogodišnjeg Festivala Game Changer, jednog od najistaknutijih tech događaja, koji će se održati u Tivtu od 4. do 6. jula i okupiti više od 9000 posetilaca i 500 učesnika programa
Svet ne uspeva da ispuni obećanje Ciljeva održivog razvoja
Srpska ekonomija
Sa samo šest preostalih godina, trenutni napredak je daleko ispod onoga što je potrebno za postizanje Ciljeva održivog razvoja. Bez ogromnih investicija i pojačanih akcija, ostvarenje COR-a – plana za otporniji i prosperitetniji svet i mape izlaska iz trenutnih globalnih kriza – ostaće nedostižno, upozorava Izveštaj o Ciljevima održivog razvoja za 2024. godinu
Usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza zaposlenih doprinosi jačanju poslovanja kompanija
Srpska ekonomija
Ulaganjem u inicijative prilagođene porodici, i naporima zaposlenih da održe ravnotežu između poslovnog i privatnog života, kompanije doprinose jačanju svojih brendova, povećavaju privlačnost i zadržavanje zaposlenih i prikazuju se kao društveno odgovorne, zaključeno je u Novom Sadu, u Kulturnoj stanici Eđšeg