Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uz manji karbonski otisak prinosi stabilni a uštede u ratarstvu i do 47%

Beograd
Srpska ekonomija

Srpski lanac snabdevanja od njive do trpeze emituje šest miliona tona ugljen dioksida na godišnjem nivou, od čega čak 66% dolazi iz primarne proizvodnje, dok sektor prerade generiše 24%, pokazala je Analiza karbonskog otiska i održivosti u primarnoj ratarskoj proizvodnji, koju je inicirao i izradio NALED, u saradnji sa konsultantskom kućom PwC, uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), u okviru projekta „Javne nabavke i dobro upravljanje za veću konkurentnost“. 

Globalno gledano odnos je nešto drugačiji, gde primarna poljoprivredna proizvodnja generiše polovinu ukupnih CO2 emisija dok prerada i logistika imaju udeo od jedne trećine u ukupnim emisijama.

Istraživanje je uključilo i projekcije potencijalnih ušteda, do kojih bi došlo tranzicijom sa konvencionalne na regenerativnu poljoprivredu, što je prepoznato kao jedan od važnih mehanizama za pripremu ove industrije za rastuće zahteve Evropske unije u oblasti primene ESG standarda. Oni uključuju pitanja životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja i njihova primena predstavlja sledeći korak u održivom poslovnom ponašanju i sve više se uvodi u regulatorni okvir širom sveta.

Sa učešćem od 17,8 % u ukupnom izvozu i ostvarenim godišnjim suficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni od 1,6 milijardi evra, poljoprivreda i prehrambena industrija predstavljaju jedan od glavnih stubova ekonomske aktivnosti i rasta u Srbiji.

Prema rečima Slobodana Krstovića, direktora za održivi razvoj NALED-a, potrebno je preduzeti konkretne mere kako bi se unapredila održivost sektora, tako da se proizvode dovoljne količine hrane za sve, a istovremeno obezbedi stabilan dohodak za više od 530.000 angažovanih radnika u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, što čini 20% u ukupnoj zaposlenosti.

- Period prelaska sa konvencionalnog na regenerativni model proizvodnje u proseku traje od pet do sedam godina. Rezultati analize pokazali su da primena regenerativnog modela poljoprivrede može u prve dve do tri godine doneti od 10 do 20% većih prinosa po hektaru, u odnosu na tradicionalni način obrade zemljišta. Takođe, u periodu od 10 godina, odnosno devet ciklusa uzgajanja, ušteda u troškovima proizvodnje u regenerativnom u odnosu na konvencionalni model može dostići i do 47% na godišnjem nivou – navodi Krstović.

Sprovedena istraživanja pokazuju da metode regenerativne poljoprivrede doprinose poboljšanju kvaliteta zemljišta i očuvanju biodiverziteta, kao i ekonomskoj održivosti proizvođača koji se bave ratarskom proizvodnjom. Put ka smanjenom karbonskom otisku vodi preko korišćenja pokrovnih useva, minimiziranju primene azota i sintetičkih đubriva, zamene upotrebe fosilnih goriva alternativnim (biodizel, biogas).

- Ključ održivog sistema proizvodnje hrane jesu prirodni resursi i način na koji njima upravljamo, gde posebno mesto zauzima 3,2 miliona hektara zemljišta pod usevima, kao i kvalitet voda i vazduha. Zemljište ćemo dugoročno zaštiti ako implementiramo inovativne prakse regenerativne poljoprivrede, a istovremeno ćemo unaprediti konkurentost i ostvariti stabilne prinose uz obavljanje manjeg broja agrotehničkih operacija, tretmana zaštite i prihrane useva – ističe Krstović.

NALED je uz podršku Sida pripremio i vodič za prelazak na regenerativnu poljoprivredu za proizvođače koji se bave ratarskom proizvodnjom, kako bi se upoznali sa sistemom principa i praksi za obnavljanje prirodnih resursa, zemljišta, vode i biodiverziteta, a u cilju smanjenja emisija ugljen-dioksida u atmosferu, njegovim vezivanjem u zemljištu.

Ostali naslovi

Beč podstiče manje firme u vezi sa veštačkom inteligencijom
Srpska ekonomija
Bečki fond za podsticaj zaposlenih (waff) podržava mala i srednja preduzeća do 64.000 evra za nove razvojne projekte i inovacije, kao i za zapošljavanje vezano za veštačku inteligenciju (VI)
Studenti iz Srbije u međunarodnom programu plaćene prakse Summer's Cool
Srpska ekonomija
Od kada se Srbija pridružila inicijativi Summer's Cool 2020. godine, skoro 60 talentovanih mladih pojedinaca aktivno je učestvovalo u programu, podstičući svoj lični i profesionalni razvo
Na lepom plavom Dunavu u novom svetlu
Srpska ekonomija
Za jedno od najpoznatijih muzičkih kompozicija na svetu, koje je ostavilo trajan pečat i u filmskoj istoriji, valcer Johana Štrausa „Na lepom plavom Dunavu“, traži se nova moderna filmska interpretacija. Otvoren je međunarodni konkurs „Dunav, tako plav – evergrin u novom svetlu“
Elektronski registar nelegalnih objekata ubrzao bi proces legalizacije
Srpska ekonomija
Dosadašnji pristup rešavanju problema nelegalne gradnje nije dao željene rezultate ni posle gotovo 30 godina, a u gradovima koji imaju do 100.000 stanovnika, u proseku 40.000 predmeta čeka na ozakonjenje. Godišnje se reši oko 1.500, dok isto toliko novih nastane
Besplatni letnji programi za decu u Dečjem kulturnom centru Beograda
Srpska ekonomija
Dečji kulturni centar Beograda i ovog letnjeg raspusta pripremio je besplatne programe i kreativne radionice za decu i mlade koji svoj raspust provode u Beogradu. Na adresi ovog centra, u Takovskoj 8, deca će imati priliku da vide proces rada i da oprobaju svoja umeća u Ateljeu za likovnu i primenjenu umetnost, Baletskom studiju, Muzičkoj igraonici ...
Održava se 34. muzički Filmski festival u Beču
Srpska ekonomija
Već više od 30 godina grad Beč svakog leta poziva ljubitelje kulturnih sadržaja na besplatno uživanje na trgu ispred gradske kuće. Tokom 65 dana, i ove godine, od 29. juna do 1. septembra, Filmski festival nudi jedinstvenu kombinaciju velikih muzičkih produkcija iz oblasti opere, klasične muzike, popa, roka, džeza, plesa, svetske muzike i mjuzikla
Blokčejn tehnologija
Srpska ekonomija
Superklaster Odličan3, formiran u u okviru projekta Srbija Inovira, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i ICT Hub-a deo je ovogodišnjeg Festivala Game Changer, jednog od najistaknutijih tech događaja, koji će se održati u Tivtu od 4. do 6. jula i okupiti više od 9000 posetilaca i 500 učesnika programa
Svet ne uspeva da ispuni obećanje Ciljeva održivog razvoja
Srpska ekonomija
Sa samo šest preostalih godina, trenutni napredak je daleko ispod onoga što je potrebno za postizanje Ciljeva održivog razvoja. Bez ogromnih investicija i pojačanih akcija, ostvarenje COR-a – plana za otporniji i prosperitetniji svet i mape izlaska iz trenutnih globalnih kriza – ostaće nedostižno, upozorava Izveštaj o Ciljevima održivog razvoja za 2024. godinu
Usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza zaposlenih doprinosi jačanju poslovanja kompanija
Srpska ekonomija
Ulaganjem u inicijative prilagođene porodici, i naporima zaposlenih da održe ravnotežu između poslovnog i privatnog života, kompanije doprinose jačanju svojih brendova, povećavaju privlačnost i zadržavanje zaposlenih i prikazuju se kao društveno odgovorne, zaključeno je u Novom Sadu, u Kulturnoj stanici Eđšeg
Raste potražnja za karšeringom u Beču
Srpska ekonomija
Zajedničko korišćenje automobila od strane više osoba trebalo bi da smanji troškove, sačuva životnu sredinu i smanji broj automobila na ulicama. U Austriji je ovaj sistem rasprostranjeniji nego što se često pretpostavlja. U oko 300 opština i gradova se nudi karšering-usluga