Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Elektronski registar nelegalnih objekata ubrzao bi proces legalizacije

Beograd
Srpska ekonomija

Dosadašnji pristup rešavanju problema nelegalne gradnje nije dao željene rezultate ni posle gotovo 30 godina, a u gradovima koji imaju do 100.000 stanovnika, u proseku 40.000 predmeta čeka na ozakonjenje. Godišnje se reši oko 1.500, dok isto toliko novih nastane. Rešenje nudi i Siva knjiga NALED-a gde se kao jedan od prvih koraka ističe uspostavljanje Jedinstvene evidencije nelegalno građenih objekata i podnetih zahteva za ozakonjenje (JENGO) koja bi putem digitalne platforme bila dostupna svim građanima na uvid.

Evidencija treba primarno da obuhvati oko dva miliona objekata koji čekaju na ozakonjenje i sve podatke i dokumenta neophodna za okončanje postupka, radi lakšeg uvida i dopune od strane građana, ali i efikasnije  kontrole nadležnih organa. Ujedno, ta evidencija bi omogućila da se kontinuirano analiziraju zahtevi i problemi koji se javljaju u njihovom rešavanju, kako bi se efikasnije postupalo u budućnosti. Centralizacijom sistema i uspostavljanjem portala za informisanje javnosti dodatno će se smanjiti prostor za korupciju u ovoj oblasti, objavio je NALED.  

- Milioni građana danas koriste nelegalne objekte za život ili rad, ali te objekte ne mogu da prometuju, da ih stave pod hipoteku, da bi dobili kredit, niti mogu u tim prostorima da registruju proizvodnu ili poslovnu delatnost. Ti objekti imaju mnogo manju vrednost, a pojedini nemaju ni uslove za priključenje na komunalnu infrastrukturu, pa nemaju ni vodu ni struju. Velika većina je podnela zahtev za legalizaciju, ali se na rešavanje tih zahteva čeka godinama. Zato je važno da se kompletna procedura što pre digitalizuje i da se svi koji su uključeni u ovaj proces uvežu u jedan centralizovani sistem, koji bi bio nalik portalu za izdavanje građevinskih dozvola. Tako bi se na jednom mestu sve završavalo – tu bi bili registrovani svi već podneti zahtevi, tu bi se podnosili novi zahtevi, vršila razmena dokumenata između državnih organa uključenih u ovaj postupak i građana, omogućilo praćenje predmeta, uplate takse za ozakonjenje i prijave poreza, pa sve do finalnog upisa u katastar – kaže programska direktorka NALED-a Jelena Bojović.

Jedan od ključnih razloga za neefikasnost procesa legalizacije u Srbiji je nedostatak kapaciteta lokalnih samouprava, zbog čega se predlaže da se u posao utvrđivanja prava svojine i konvalidacije uključe i posebno formirane komisije od predstavnika pravosudnih i ostalih relevantnih profesija uključujući i javne beležnike. Takođe, sam postupak je previše složen i zavisi od uključenosti velikog broja različitih organa  .

Da bi objekat bio ozakonjen, on mora ispunjavati određene prostorne i urbanističke uslove, mora se dokazati vlasništvo nad objektom, odnosno odgovarajuće pravo na zemljištu. Preporuka NALED-a je da se važeći propis izmeni i postupci razdvoje tako, da upis prava svojine ne zavisi od urbanističkih uslova. Pitanje usklađenosti sa planskim dokumentima rešavalo bi se upisom zabeležbe, kojom se konstatuje da objekat nije građen u skladu sa prostornim i urbanističkim uslovima, a budući kupci bili bi informisani o pravnim nedostacima tako upisanog objekta.  

Takođe, 2,7 miliona nepokretnosti  pripadaju tzv. „delimično regulisanom tržištu“, imaju građevinsku dozvolu, ali nemaju upotrebnu ili ne postoji potpuna dokumentacija kako bi se upisale u katastar. Za ovakve objekte potrebno je utvrditi pretpostavljene vlasnike, na osnovu svih dostupnih dokaza i  sprovesti upis.    

- Moguće je napraviti različita pravila za određene pravne situacije kako bi se masovni upis realizovao. Na primer ukoliko je podnosilac zahteva za ozakonjenje objekta ujedno i vlasnik zemljišta, u katastru se proveri da li se JMBG poklapa i na osnovu toga se izvrši upis bez odlaganja. Posebna pravila moguće je odrediti i za mnoge druge situacije, kao kad imamo da je podnosilac zahteva samo jedan od suvlasnika zemljišta ili za ozakonjenje objekata za koje je izdata građevinska dozvola, ali nije dobijena upotrebna, za infrastrukturne objekte i slično – zaključuje Bojović.

Podsetimo, kako bi se omogućilo rešavanje ozbiljnih i decenijama nagomilavanih imovinsko-pravnih problema nad nepokretnostima, NALED je krajem prošle godine pripremio prvu studiju sveobuhvatne reforme koja pored unapređenja postupka upisa u katastar, između ostalog i primenom tzv. konvalidacije, i ozakonjenja nelegalno izgrađenih objekata, predlaže konkretna rešenja i za pitanja komasacije, restitucije, eksproprijacije, oporezivanja nekretnina, upravljanja javnom svojinom i drugih postupaka.

Ostali naslovi

Beč podstiče manje firme u vezi sa veštačkom inteligencijom
Srpska ekonomija
Bečki fond za podsticaj zaposlenih (waff) podržava mala i srednja preduzeća do 64.000 evra za nove razvojne projekte i inovacije, kao i za zapošljavanje vezano za veštačku inteligenciju (VI)
Uz manji karbonski otisak prinosi stabilni a uštede u ratarstvu i do 47%
Srpska ekonomija
Srpski lanac snabdevanja od njive do trpeze emituje šest miliona tona ugljen dioksida na godišnjem nivou, od čega čak 66% dolazi iz primarne proizvodnje, dok sektor prerade generiše 24%, pokazala je Analiza karbonskog otiska i održivosti u primarnoj ratarskoj proizvodnji, koju je inicirao i izradio NALED, u saradnji sa konsultantskom kućom PwC
Studenti iz Srbije u međunarodnom programu plaćene prakse Summer's Cool
Srpska ekonomija
Od kada se Srbija pridružila inicijativi Summer's Cool 2020. godine, skoro 60 talentovanih mladih pojedinaca aktivno je učestvovalo u programu, podstičući svoj lični i profesionalni razvo
Na lepom plavom Dunavu u novom svetlu
Srpska ekonomija
Za jedno od najpoznatijih muzičkih kompozicija na svetu, koje je ostavilo trajan pečat i u filmskoj istoriji, valcer Johana Štrausa „Na lepom plavom Dunavu“, traži se nova moderna filmska interpretacija. Otvoren je međunarodni konkurs „Dunav, tako plav – evergrin u novom svetlu“
Besplatni letnji programi za decu u Dečjem kulturnom centru Beograda
Srpska ekonomija
Dečji kulturni centar Beograda i ovog letnjeg raspusta pripremio je besplatne programe i kreativne radionice za decu i mlade koji svoj raspust provode u Beogradu. Na adresi ovog centra, u Takovskoj 8, deca će imati priliku da vide proces rada i da oprobaju svoja umeća u Ateljeu za likovnu i primenjenu umetnost, Baletskom studiju, Muzičkoj igraonici ...
Održava se 34. muzički Filmski festival u Beču
Srpska ekonomija
Već više od 30 godina grad Beč svakog leta poziva ljubitelje kulturnih sadržaja na besplatno uživanje na trgu ispred gradske kuće. Tokom 65 dana, i ove godine, od 29. juna do 1. septembra, Filmski festival nudi jedinstvenu kombinaciju velikih muzičkih produkcija iz oblasti opere, klasične muzike, popa, roka, džeza, plesa, svetske muzike i mjuzikla
Blokčejn tehnologija
Srpska ekonomija
Superklaster Odličan3, formiran u u okviru projekta Srbija Inovira, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i ICT Hub-a deo je ovogodišnjeg Festivala Game Changer, jednog od najistaknutijih tech događaja, koji će se održati u Tivtu od 4. do 6. jula i okupiti više od 9000 posetilaca i 500 učesnika programa
Svet ne uspeva da ispuni obećanje Ciljeva održivog razvoja
Srpska ekonomija
Sa samo šest preostalih godina, trenutni napredak je daleko ispod onoga što je potrebno za postizanje Ciljeva održivog razvoja. Bez ogromnih investicija i pojačanih akcija, ostvarenje COR-a – plana za otporniji i prosperitetniji svet i mape izlaska iz trenutnih globalnih kriza – ostaće nedostižno, upozorava Izveštaj o Ciljevima održivog razvoja za 2024. godinu
Usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza zaposlenih doprinosi jačanju poslovanja kompanija
Srpska ekonomija
Ulaganjem u inicijative prilagođene porodici, i naporima zaposlenih da održe ravnotežu između poslovnog i privatnog života, kompanije doprinose jačanju svojih brendova, povećavaju privlačnost i zadržavanje zaposlenih i prikazuju se kao društveno odgovorne, zaključeno je u Novom Sadu, u Kulturnoj stanici Eđšeg
Raste potražnja za karšeringom u Beču
Srpska ekonomija
Zajedničko korišćenje automobila od strane više osoba trebalo bi da smanji troškove, sačuva životnu sredinu i smanji broj automobila na ulicama. U Austriji je ovaj sistem rasprostranjeniji nego što se često pretpostavlja. U oko 300 opština i gradova se nudi karšering-usluga