Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Borba protiv šverca duvana i akcizni kalendari ključni za povećanje budžetskih prihoda

Samit ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja regiona
RAS foto: Djordje Kojadinović
Srpska ekonomija

Zahvaljujući odlučnoj borbi protiv šverca duvana i dobroj praksi usvajanja akciznih kalendara, u zemljama regiona budžetski prihodi beleže konstantan i stabilan rast.

U Srbiji, priliv sredstava od akciza i PDV-a na duvanske proizvode u 2023. godini iznosio je 165,6 milijardi dinara, što predstavlja povećanje od 40 odsto u odnosu na 2016, kada je priliv po ovom osnovu iznosio 118 milijarde dinara. Ovakvom rezultatu doprinela je i borba protiv šverca duvana, odnosno mere koje države i industrija preduzimaju kako bi se šteta po budžetske prihode smanjila na najmanju moguću meru.

„U Srbiji su postignuti fantastični rezultati, međutim crno tržište duvana i dalje predstavlja veliki izazov“, istakao je Goran Pekez, direktor korporativnih poslova i komunikacija u kompaniji Japan Tobacco International (JTI) za Zapadni Balkan na Samitu ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja regiona i dodao da je borba protiv nelegalnog tržišta duvana od izuzetnog značaja s obzirom da u regionu Zapadnog Balkana duvanska industrija čini i do 11 odsto ukupnih budžetskih prihoda što je više nego u većini evropskih zemalja.

Procenjuje se da obim nelegalnog tržišta u Srbiji iznosi oko 16,3 odsto, od čega tri četvrtine čini lokalno uzgojen rezani duvan, a ostatak nelegalne cigarete koje su ili neobeležene ili obeležene markicama okolnih tržišta gde su niže akcize. Ono što trenutno komplikuje situaciju jeste povećan nelegalni promet cigareta sa teritorije Kosova i Metohije i Severne Makedonije gde su akcize i PDV na duvanske proizvode niži.

Kada su u pitanju druge zemlje regiona, konkretno Crna Gora i Bosna i Hercegovina, i ovde je zabeležen porast budžetskih prihoda. Najviše efekta je imalo zatvaranje Luke Bar čime je presečen ozbiljan kanal krijumčarenja duvana, s obzirom da su carine zapadnih zemalja Evrope procenjivale da je odavde stizalo oko 20 odsto nelegalnih cigareta u EU. Zahvaljujući ovoj dobroj odluci Vlade Crne Gore, nakon zatvaranja Luke Bar zabeležen je prosečni godišnji rast prihoda u budžetu Crne Gore za 30 odsto.

Pored toga što Vlada Crne Gore ima snažnu podršku duvanske industrije u borbi protiv šverca, i sa institucijama Bosne i Hercegovine se tesno sarađuje. JTI zajedno sa Upravom za indirektno oporezivanje i duvanskom industrijom u Bosni i Hercegovini organizuje četvrtu godinu zaredom kampanju „Stop švercu“ sa ciljem podizanja svesti o opasnostima nelegalne trgovine po državu, ali i po potrošače budući da švercovani proizvodi ne prolaze kontrolu kvaliteta.

Zahvaljujući ovoj kampanji, ali i zatvaranju Luke Bar, priliv sredstava u budžet Bosne i Hercegovine je samo u 2023. godine povećan za 32 odsto.

Treba pomenuti i projekte koji se realizuju u Srbiji. Naime, tri najveće duvanske kompanije, koje u Srbiji imaju i fabrike za proizvodnju duvanskih proizvoda, aktivno rade u partnerstvu sa državnim organima (naročito sa tržišnom inspekcijom i policijom) na suzbijanju nedozvoljene trgovine i otkrivanju šverca. Takođe, duvanska industrija učestvuje u regionalnom projektu „Inovativni pristupi u suzbijanju nedozvoljene trgovine“ Američke privredne komore (AmCham), a ostvaruje se i saradnja sa NALED-om i FIC-om na različitim projektima.

Takođe, JTI već više od deset godina organizuje obuke za predstavnike carina i ministarstava unutrašnjih poslova iz svih zemalja regiona. U Srbiji, pruža podršku unapređenju kapaciteta inspekcijskog nadzora, a borbi protiv ilegalne trgovine doprinosi i kroz donacije u vidu dronova i dresiranih pasa, ali i kroz projekat „Satelit“ koji je razvijen u saradnji sa policijom i Fitosanitarnom inspekcijom. „Satelit“ omogućava otkrivanje ilegalnih zasada duvana korišćenjem najmodernije tehnologije. Od 2017. do danas su svake godine rezultati iz godine u godinu bolji i ukazuju nam da su se nelegalni zasadi duvana smanjili za 99 odsto od početka rada projekta „Satelit“. Tokom poslednjih 7 godina, uništeno je ukupno 858 tona nelegalnih zasada duvana i sprečena je šteta po budžet Republike Srbije, u proseku, za 483 miliona evra na godišnjem nivou. Samo u prošloj godini uništeno je 52,4 tona nezakonito zasađenog duvana.

U regionu Zapadnog Balkana duvanska industrija ima 18 fabrika i indirektno i direktno zapošljava oko 45.000 ljudi. Samo kompanija JTI je u ovom regionu tokom 2023. budžetima doprinela sa ukupno 930 miliona evra.

Ostali naslovi

Beč podstiče manje firme u vezi sa veštačkom inteligencijom
Srpska ekonomija
Bečki fond za podsticaj zaposlenih (waff) podržava mala i srednja preduzeća do 64.000 evra za nove razvojne projekte i inovacije, kao i za zapošljavanje vezano za veštačku inteligenciju (VI)
Uz manji karbonski otisak prinosi stabilni a uštede u ratarstvu i do 47%
Srpska ekonomija
Srpski lanac snabdevanja od njive do trpeze emituje šest miliona tona ugljen dioksida na godišnjem nivou, od čega čak 66% dolazi iz primarne proizvodnje, dok sektor prerade generiše 24%, pokazala je Analiza karbonskog otiska i održivosti u primarnoj ratarskoj proizvodnji, koju je inicirao i izradio NALED, u saradnji sa konsultantskom kućom PwC
Studenti iz Srbije u međunarodnom programu plaćene prakse Summer's Cool
Srpska ekonomija
Od kada se Srbija pridružila inicijativi Summer's Cool 2020. godine, skoro 60 talentovanih mladih pojedinaca aktivno je učestvovalo u programu, podstičući svoj lični i profesionalni razvo
Na lepom plavom Dunavu u novom svetlu
Srpska ekonomija
Za jedno od najpoznatijih muzičkih kompozicija na svetu, koje je ostavilo trajan pečat i u filmskoj istoriji, valcer Johana Štrausa „Na lepom plavom Dunavu“, traži se nova moderna filmska interpretacija. Otvoren je međunarodni konkurs „Dunav, tako plav – evergrin u novom svetlu“
Elektronski registar nelegalnih objekata ubrzao bi proces legalizacije
Srpska ekonomija
Dosadašnji pristup rešavanju problema nelegalne gradnje nije dao željene rezultate ni posle gotovo 30 godina, a u gradovima koji imaju do 100.000 stanovnika, u proseku 40.000 predmeta čeka na ozakonjenje. Godišnje se reši oko 1.500, dok isto toliko novih nastane
Besplatni letnji programi za decu u Dečjem kulturnom centru Beograda
Srpska ekonomija
Dečji kulturni centar Beograda i ovog letnjeg raspusta pripremio je besplatne programe i kreativne radionice za decu i mlade koji svoj raspust provode u Beogradu. Na adresi ovog centra, u Takovskoj 8, deca će imati priliku da vide proces rada i da oprobaju svoja umeća u Ateljeu za likovnu i primenjenu umetnost, Baletskom studiju, Muzičkoj igraonici ...
Održava se 34. muzički Filmski festival u Beču
Srpska ekonomija
Već više od 30 godina grad Beč svakog leta poziva ljubitelje kulturnih sadržaja na besplatno uživanje na trgu ispred gradske kuće. Tokom 65 dana, i ove godine, od 29. juna do 1. septembra, Filmski festival nudi jedinstvenu kombinaciju velikih muzičkih produkcija iz oblasti opere, klasične muzike, popa, roka, džeza, plesa, svetske muzike i mjuzikla
Blokčejn tehnologija
Srpska ekonomija
Superklaster Odličan3, formiran u u okviru projekta Srbija Inovira, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i ICT Hub-a deo je ovogodišnjeg Festivala Game Changer, jednog od najistaknutijih tech događaja, koji će se održati u Tivtu od 4. do 6. jula i okupiti više od 9000 posetilaca i 500 učesnika programa
Svet ne uspeva da ispuni obećanje Ciljeva održivog razvoja
Srpska ekonomija
Sa samo šest preostalih godina, trenutni napredak je daleko ispod onoga što je potrebno za postizanje Ciljeva održivog razvoja. Bez ogromnih investicija i pojačanih akcija, ostvarenje COR-a – plana za otporniji i prosperitetniji svet i mape izlaska iz trenutnih globalnih kriza – ostaće nedostižno, upozorava Izveštaj o Ciljevima održivog razvoja za 2024. godinu
Usklađivanje poslovnih i porodičnih obaveza zaposlenih doprinosi jačanju poslovanja kompanija
Srpska ekonomija
Ulaganjem u inicijative prilagođene porodici, i naporima zaposlenih da održe ravnotežu između poslovnog i privatnog života, kompanije doprinose jačanju svojih brendova, povećavaju privlačnost i zadržavanje zaposlenih i prikazuju se kao društveno odgovorne, zaključeno je u Novom Sadu, u Kulturnoj stanici Eđšeg