Prevencija je jedini lek koji nema zamenu, poručila je na Kopaonik biznis Forumu Sanja Radojević Škodrić, direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Govoreći o predviđenom budžetu za ovu godinu, ona je rekla da on iznosi 436 milijarde, od toga 48 odsto odlazi na plate, oko 22% na lekove i oko 17% ide na sve ostale zdravstvene usluge. Kako je rekla za lečenje u inostranstvu predviđeno je 0,5 % jer se sve više takvih pacijenata leče kod nas. U poslednjih nekoliko godina budžet je uvećan za 77 %, a da li je to dovoljno, kako kaže direktorka Fonda, ne može da odgovori, jer je zdravstveni sitem živ sistem. Ona smatra da su potrebna veća ulaganja u lekove zbog stavljanja brojnih skupih lekova na listu.
” Kontinuirano ulaganje u inovativne lekove i inovativnu dijagnostiku je ono što je potrebno”, istakla je Radojević Škodrić i dodala da problem sa listama čekanja nije u novcu, već u kapacitetu.
Generalna direktorka Roshe-a Ana Govedarica kaže da iako imamo pristup inovativnim lekovima, on je ipak ograničen, ali je posebno istakla da je poslednjih godina neverovatan iskorak u zdravstvenom sistemu pokazan u lečenju pojedinih bolesti. Ipak , kako je naglasila, potrebno je uložiti 5000 miliona evra u inovativne lekove, kao i u integraciju i digitalizaciju zdravstvenog sistema, jer je to budućnost.
Kada je reč o privatnom sektoru Jasmina Knežević, osnivačica i članica Nadzornog odbora Acibadem Bel Medic iznela je nekoliko podataka o tome da taj sektor čini 6200 pravnih subjekata, 17000 stalno zaposlenih, od toga preko 4000 doktora. Prošla godina pokazala je neverovatan skok privatnog sektora u zdravstvu. Knežević smatra da je uvođenje institucije porodičnog lekara odličan predlog za uštedu i da je to dobra prilika i za privatan sektor. Kako kaže oni potpuno podržavaju uvođenje reda u privatan sektor, da se znaju pravila po kojima se radi. U kontekstu toga ona je istakla da će Ministarstvo zdravlja u njima dobiti partnere na tom polju. Takođe dodala je i da je važno da se naprave dobri cenovnici, jer trenutno nisu do kraja dobro definisani.
Prema rečima Sime Vukovića, konsultanta Svetske banke, došli do rezultata da je trenutni sistem predimenzioniran i neefikasan, a kao primer za to naveo da u nekim mestima u Srbiji jedan hirurg obavi jednu operaciju u 3 meseca. Jedini način da se to uredi jeste da ustanove svojim radom opravadaju sredstva koje im je Fond dao, a za to je, kako je objasnio potrebno nekoliko odluka. Kako bi se dobio optimalno dobar zdravstveni sistem, za početak bi trebalo da se obezbedi jednako približna zdravstvena zaštita za sve širom Srbije, poručio je Vuković i posebno istakao da je njavažnije da ljudi odgovaraju za svoje rezultate, posebno za sve gubitke koje naprave.
Rezultati Naled-a pokazali su da se gubi između 250 i 300 miliona evra na neuzetim terapijama I neiskorišćenim kliničkim studijama, rekao je Vukašin Radulović, suosnivač Helint-a. Kako kaže država radi na tome da se to popravi, ai sve to traži moderne ekspertske podatke i stručnjake. Ono što je važno su samo standardi, i ako to uradimo imaćemo razulate, ocenio je Radulović, Za kraj je istakao da digitalizacija sam po sebi nije cilj, ali je preduslov za sve što treba da se popravi u zdravstvu, jer i dostupnost inovativnih terapija direktno zavisi od digitalizacije.