Kompanije i privreda mogu značajno da doprinesu unapređenjima u oblasti obrazovanja u Srbiji kroz podršku neformalnom obrazovanju, kako bi učenici i studenti uspešno odgovorili na potrebe savremnogpro tržišta rada – usaglašeni su bili oko ovog stava učesnici panela "Obrazovanje: putevi ka kompetencijama".
Svetlana Kisić, predsednica Dostignuća mladih u Srbiji moderirala je panel, a za svoje sagovornike imala je Nebojšu Bjelotomića, generalnog direktora Inicijativa Digitalna Srbija, Miloša Đuričanina, direktora strategije i razvoja u Nordeus fondaciji, Jelenu Ostojić, profesorku u IV beogradkskoj gimanaziji, Gorana Pitića, člana Predsedništva Saveza ekonoimista Srbije i Vadima Smirnova, zamenika generalnog direktora i direktor Funkcije za odnose sa državnim organima i korporativne komunikacije u is-u.
Krroz dobar primer podrške obrazovanju sa programom "Energija znanja" NIS sarađuje sa domaćim i međunarodnim obrazovnim ustanovama i stipendira talentovane student, od kojih je više od 60 zaposleno u ovoj kompaniji po završetku školovanja.
“Srpsko obrazovanje uvek je bilo odlično, samo je studentima bila potrebna specijalizacija. Naša kompanija će nastaviti da podržava obrazovne ustanove i mlade talente u Srbiji", rekao je Smirnov
Profesorka u Četvrtoj beogradskoj gimnaziji Jelena Ostojić ocenila je da formalno obrazovanje danas učenicima ne može da pruži sve neohodne kompetencije, tako da se i u školama kroz različite sekcije radi na unapređenju znanja.
Mnoge činjenice pokazuju da obrazovanje u Srbiji nije prioritet, kao i da smo daleko od Estonije koja je poslednjih godina postala sinonim za jedan od najboljih modela za obrazovanje.
“Formalni obrazovni sistem ne uspeva dovoljnom dinamikom da prati promene i odgovori zahtevima tržišta rada, rekla je ona i dodala da upravo ta činjenica otvara vrata neformalnom obrazovanju kako bi se pomoglo formalnom obrazovanju. Upravo zbog toga se koriste različiti projekti, radionice, takmičenja, igre gde đaci na spontan način razvijaju sposobnosti. Istraživanja su pokazala da 70 odsto firmi u Srbiji ne može da nađe radnike sa potrebnim znanjima i veštinama, što je jedan od razloga zašto diplomci kada završe fakultet, zbog toga što nisu pripremljeni za posao, dugo čekaju na priliku da se zaposle.
Kad priča o neformalnog obrazovanju, Kisić napominje da u njegovom razvoju značajnu ulogu može imati poslovni sektor i zato je važno da se razvijaju kompentecije koje bi mogle da pokrenu poslovnu zajednicu da se aktivnije uključi u razvijanje neformalnog obrazovanja i na taj način pomognu stvaranju zanimanja koja će doprineti dodatim vrednostima.
Takođe, istakla je i odličan primer za razvoj potencijala kod mladih poput učeničke kompanije.
“To je primer najbolje prakse. Realizuje se tako što učenici imaju poslovnu ideju, prave timove, imaju proizvod i pravu uslugu i kroz taj rad timski, pokazalo se kroz istraživanje, oni razvijaju samouverenost, kritičko i analitičko mišljenje, kreativnost i postaju svesni potencijala".
Uključujući se u razgoor, Nebojša Bjelotomić je istakao da je potrebna podrška kompanija i formalnim i neformalnim oblicima obrazovanja.To je obrazložio konstatacijom da formalno obrazovanje ne može i ne treba da prati samo potrebe privrede, jer ni privreda ne zna šta će tačno biti potrebno za pet, 10 ili 20 godina.
U pružanju podrške obrazovanju u Srbji, jedna od važnih stvari jeste i dodatna infrastruktura koja je neophodna, kao i pronalaženje načina da se podrže nastavnici kako bi i oni radili na unapređenju veština đaka.