Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković rekla je danas da "prošlost uči, a budućnost obavezuje" i da je ta konstatacija ne samo u duhu Kopaonik biznis foruma već je i zadatak "naše generacije – da budućim generacijama ostavimo jaču zemlju".
O inflaciji u Srbiji danas se retko govori. Ali se zato lakše planira i posluje. Ipak, to ne znači da je posao za centralnu banku niti za bilo koga završen. Danas, kada smo stabilizaciju uspešno sproveli, postoji dobra osnova da govorimo o nastavku strukturnih reformi, kao i za opravdan optimizam u pogledu njihovog uspešnog sprovođenja.
Naravno, izazovi će se iznova javljati, u različitim oblicima, s različitim intenzitetom, što od nas zahteva da nastavimo da radimo na jačanju naše ekonomije. Da radimo, i to ne bilo kako, već zajedno i odlučno, s bilo koje pozicije i sa istim ciljem. Ekonomskom politikom koju smo sprovodili unazad gotovo osam godina stvorili smo povoljan ambijent za investiranje. Koordinacija politika i timski pristup, podrška istom cilju – da unapređujemo Srbiju i da budućim generacijama ostavimo jaču zemlju – jedini su ispravan put, istakla je ona.
A rezultati su ti koji se mere i koji potvrđuju ili osporavaju ispravnost mera. Danas govorimo o Srbiji s niskom inflacijom, znatno povoljnijim uslovima finansiranja, relativno stabilnim kursom dinara, jednocifrenom stopom nezaposlenosti, Srbiji sa uređenim javnim finansijama, u kojoj se smanjuju regionalne razlike i obnavlja i podiže infrastruktura, uvode savremene usluge koje omogućavaju brže, lakše i jeftinije transakcije, rekla je Tabaković.
Da je mnogo urađeno, potvrđuje i to što su u fokusu i ovog skupa teme poput digitalne ekonomije, kreativne ekonomije, pametne specijalizacije, četvrte industrijske revolucije... I to je svojevrsna potvrda da smo zemlju stabilizovali. Jer, ne tako davno, na ovim forumima analizirali smo uzroke i posledice deprecijacije dinara od osam odsto godišnje i tada izraženu nestabilnost dinara, bavili smo se faktorima dvocifrene inflacije, odsustvom fiskalne discipline, rastom stope nezaposlenosti na preko 23 odsto.
Kako je rekla, neravnoteže su bile velike, i to je bila naša realnost.
"Danas, nakon manje od decenije, govorimo o Srbiji s niskom inflacijom, znatno povoljnijim uslovima finansiranja, relativno stabilnim kursom dinara, jednocifrenom stopom nezaposlenosti. Govorimo o zemlji sa uređenim javnim finansijama, jer niko pre Aleksandra Vučića nije imao hrabrosti, lične i političke snage, niti je razumeo nužnost mera fiskalne konsolidacije. Koliko god da su mere bile politički nepopularne, bile su neodložne, što je on odlično razumeo i stavio budućnost Srbije ispred svega", navela je Tabaković.
Sa aspekta Narodne banke Srbije izdvojila bih nekoliko rezultata koji su doprineli ukupnom ambijentu, a koji su važni i za naredni period, a to je da smo postigli i očuvali stabilnost cena, vratili poverenje u naše mere, promenili pristup u vođenju monetarne politike i uz mnogo manje troškove postižemo mnogo više, obezbedili smo znatno povoljnije i stabilnije finansijske uslove za građane, privredu i državu i podržavamo održiv rast ekonomske aktivnosti, čuvamo stabilnost finansijskog sektora i rešavamo teret problematičnih kredita, rekla je između ostalog guvernerka.
Prema njenim rečima, rad merimo rezultatima, a ne posledicama.
U periodu od avgusta 2012. do danas neto smo kupili na deviznom tržištu oko četiri milijarde evra, a i dalje govorimo o kursu dinara od oko 117,5 dinara za evro, što je promena manja od 1 odsto.
U tom periodu gotovo smo udvostručili neto devizne rezerve. Pojedini, opet vrlo retki, kritikuju nas da veštački održavamo jak dinar, a ja im poručujem da bi bez naših intervencija dinar bio još jači, što i upravo iznet podatak potvrđuje. Reagovali smo na kratkoročne eksterne šokove, bez uticaja na trend kursa, i intervencije su bile ređe nego u prethodnom periodu, navela je ona.
Tabaković je rekla da je dinarska štednja 2019. godine povećana za 30 odsto i danas je njen nivo pet puta viši nego 2012. godine, kada smo krenuli sa strategijom dinarizacije.
Na kraju 2019. godine dinarska štednja bila je 79,6 milijardi, a prema poslednjim podacima preko 83 milijarde dinara. Srbija danas ima i dvanaestogodišnju dinarsku hartiju i radićemo aktivno na produženju dinarske krive prinosa. Kamatna stopa od 3,4 odsto na dvanaestogodišnju hartiju tri i po puta je niža od kamatne stope na jednogodišnje državne obveznice iz 2012. godine. Na sekundarnom tržištu, zbog velike tražnje, stopa na dvanaestogodišnje hartije još je i niža.
"To posebno ističem, jer upravo ta velika razlika u kamatnim stopama i činjenica da Srbija danas ima dvanaestogodišnje dinarske hartije potvrđuje poverenje u dinar i odražava rezultate iz prethodnog perioda. Rezultate ostvarene koordinacijom monetarne i fiskalne politike koju nije imala Srbija pre 2012. godine, a nemaju je ni danas mnogi oko nas", zaključila je Tabaković.
Zbog svega i zbog budućnosti Srbije potrebno je da nastavimo da radimo, i to ne bilo kako, već zajedno i odlučno, s bilo koje pozicije i sa istim ciljem, poručila je guverner NBS.