Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

MMF doneo odluku o uspešnom završetku četvrtog razmatranja ekonomskog programa Srbije

Srbija
Srpska ekonomija

Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda doneo je 26. avgusta odluku o uspešnom završetku četvrtog, pretposlednjeg razmatranja rezultata ekonomskog programa Srbije, koji je podržan Instrumentom za koordinaciju politike (The Policy Coordination Instrument – PCI), saopštila je NBS.

Odbor MMF-a ocenio je da Srbija nastavlja sa uspešnim sprovođenjem ekonomskog programa. U borbi protiv pandemije izazvane virusom korona, vlasti u Srbiji su u ranoj fazi usvojile stroge mere zaštite i donele veliki paket mera. Odbor MMF-a je kao izuzetno pozitivno ocenio takav odgovor nosilaca ekonomske politike u Srbiji, navodeći da je snažan, pravovremen i sveobuhvatan.

Odbor MMF-a istakao je da su vlasti u Srbiji na pandemiju odgovorile odmah, velikim paketom fiskalnih i monetarnih mera, kao i merama usmerenim ka bankarskom sektoru.

Ocenjuju da su mere dobro osmišljene, i na pravi način usmerene na zaštitu i podršku domaćinstvima, podršku očuvanju radnih mesta, na veća ulaganja u zdravstvo, obezbeđenje dovoljne likvidnosti u bankarskom sistemu i olakšanje otplate obaveza po osnovu kredita.

Odbor MMF-a konstatuje da je u Srbiji očuvana niska inflacija i stabilan kurs. Narodna banka Srbije je vodila adekvatnu relaksirajuću monetarnu politiku i donosila privremene vanredne mere kojima se pomaže u očuvanju likvidnosti bankarskog sektora i daje podrška kreditnoj aktivnosti.

Dalje, ocenjeno je da je fiskalni paket koji je donet kao odgovor na krizu jedan od najvećih u regionu i da pruža potrebnu podršku domaćinstvima, preduzećima i zdravstvenom sistemu.

Guverner Jorgovanka Tabaković istakla je da je odluka o uspešnom završetku četvrtog razmatranja ekonomskog programa očekivana.

 „Srbija sprovodi ekonomski program jačanjem domaćih faktora rasta, a niska inflacija i stabilan finansijski sektor bili su i ostaće značajna podrška javnim finansijama. U saradnji s Vladom, u proteklih osam godina stabilizovali smo našu ekonomiju i kroz nisku inflaciju, relativno stabilan kurs dinara, devizne rezerve na rekordnom nivou, jačanje finansijske stabilnosti i brojne inovacije, doprinosili povoljnim izgledima za njen ubrzani rast. Takav odgovoran pristup stvorio je i prostor za odbranu naše ekonomije od različitih izazova, i za donošenje obimnih paketa monetarnih i fiskalnih mera, bez ugrožavanja cenovne i finansijske stabilnosti, kao ni fiskalne pozicije države”, poručila je guvernerka.

Tabakovićeva je podsetila i da je tokom jula Misija MMF-a ocenila da je Narodna banka Srbije kroz svoje reakcije – od smanjenja referentne kamatne stope, preko obezbeđenja likvidnosti, propisivanja zastoja u otplati obaveza dužnika i druge oblike olakšanja u izmirivanju obaveza, kao i nizom drugih mera, nastavila da čuva neophodnu monetarnu i finansijsku stabilnost i u ovim uslovima ogromnih neizvesnosti na globalnom nivou.

Zahvaljujući ranije uspostavljenom uzlaznom trendu ekonomskog rasta i preduzetim merama od strane vlasti u Srbiji, Odbor MMF-a projektuje da će u uslovima globalnog šoka koji je snažno uticao na eksternu tražnju i uslovio poremećaje u globalnim i regionalnim lancima snabdevanja, stopa realnog rasta BDP-a Srbije biti na nivou od -3% u 2020. godini.

To je jedna od njihovih najboljih projekcija rasta za ovu godinu. Uprkos tome što su u junu u odnosu na april i dodatno smanjili projekcije rasta za ogroman broj zemalja, za Srbiju su zadržali aprilsku projekciju upravo zbog snažnog, pravovremenog i sveobuhvatnog odgovora na krizu.

Nakon toga, u uslovima već započetog ekonomskog oporavka, očekuju snažan privredni rast Srbije od 6% u 2021. i 2022. godini, što je jedan od najbržih oporavaka, kao i održiv rast od minimum 4% u srednjem roku.

Odbor MMF-a očekuje i da će inflacija u Srbiji ostati pod kontrolom Narodne banke Srbije i u 2020. godini i u srednjem roku. Za ovu godinu projektuju prosečnu inflaciju na nivou od 1,5%, a nakon toga projektuju njeno postepeno približavanje centralnoj vrednosti cilja u srednjem roku. 

Imajući u vidu projektovani ekonomski oporavak i privremen karakter mera fiskalne politike u ovoj godini, prema oceni MMF-a, fiskalni deficit bi već u 2021. godini trebalo da bude na nivou od oko 2% BDP-a, a u godinama nakon toga na nivou od 0,5% BDP-a. 

To će obezbediti da se  učešće javnog duga u BDP-u brzo vrati na silaznu putanju, pri čemu MMF projektuje da će i u ovoj, kriznoj godini, njegovo učešće ostati ispod 60% BDP-a. Odbor MMF-a procenjuje i da će Srbija nastaviti sa dobrom politikom rasta javnih investicija i u 2021. godini, za koje očekuju da u periodu od 2021. godine budu na nivou iznad 5% BDP-a.

S obzirom na veliku neizvesnost u vezi sa ekonomskim izgledima na globalnom nivou, preporuka MMF-a svim zemljama jeste da pažnju usmere i na praćenje fiskalnih rizika, kao i na razmatranje mera za vanredne situacije.

MMF očekuje i da će se deficit tekućeg računa platnog bilansa smanjiti već u 2020. godini, da će zatim nastaviti da se postepeno smanjuje u srednjem roku, i da će zadržati potpunu pokrivenost neto prilivom stranih direktnih investicija, navedeno je u saopštenju.

 

Ostali naslovi

Glavni izvršni direktor TikToka  podneo ostavku
Srpska ekonomija
Glavni izvršni direktor TikToka Kevin Majer podneo je ostavku nakom manje od tri meseca otkako je preuzeo tu dužnost
Dinar prema evru iznosi 117,5923
Srpska ekonomija
Zvanični srednji kurs dinara prema evru iznosi 117,5923 dinara za evro, što je neznatna promena u odnosu na juče, objavila je Narodna banka Srbije
Sokobanja najbrže rastuća turistička destinacija u zemlji
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić prisustvovao je danas otvaranju letnje pozornice "Vrelo" u Sokobanji, u koju je uloženo 173 miliona dinara
Povoljni uslovi za dolazak novih investicija u Smederevo
Srpska ekonomija
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đorđević obišao je danas Smederevo, gde je razgovarao sa gradonačelnikom Jovanom Bečom o planovima za poboljšanje uslova života građana tog grada i trenutnoj epidemiološkoj situaciji
Relativna stabilnost deviznog kursa – ispravnost pristupa NBS 
Srpska ekonomija
Narodna banka Srbije proaktivnim delovanjem i odgovornim ponašanjem poslednjih osam godina uspešno održava relativnu stabilnost deviznog kursa, koja je jedan od nosećih stubova monetarne, finansijske i makroekonomske stabilnosti naše zemlje
Dogovorena sveobuhvatna saradnja Srbije i Republike Srpske
Srpska ekonomija
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić sastali su se danas sa srpskim članom Predsedništva BiH Miloradom Dodikom, predsednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović i premijerom Radovanom Viškovićem, a na sastanku je razgovarano o svim aspektima sveobuhvatne saradnje Srbije i Republike Srpske.
Više od 35 hiljada putničkih vozila prvi put registrovanih
Srpska ekonomija
Tokom drugog kvartala 2020. godine prvi put je registrovano 35.073 putnička vozila, od čega je 14,8 odsto do dve godine starosti, saopštio je danas Republički zavod za statistiku
Snažan rast za Štadu i tokom globalne krize
Srpska ekonomija
Uprkos nepovoljnom poslovnom okruženju izazvanom pandemijom Kovid-19 koja je direktno uticala na smanjenje stope rasta i u farmaceutskoj industriji, Štada grupa u okviru koje posluje Hemofarm, u prvoj polovini 2020. zabeležila je povećanje prodaje od 16 odsto na ukupno 1,47 milijarde evra, sa organskim rastom prodaje od devet odsto
Od plastičnih flaša prave delove za održavanje aviona
Srpska ekonomija
Iako je avio-industrija jedna od najjače pogođenih pandemijom koronavirusa, grupa Air France-KLM nije odustala od svoje politike održivog razvoja ni u uslovima krize. Naprotiv, i dalje provode odgovorne akcije zbog kojih su 2019 postali lider održivog poslovanja u svom sektoru, prema Dow Jones-u, tačnije avio-kompanija sa najvišim indeksom održivog razvoja
Fleksibilnija primena pravila o dijagonalnom poreklu robe
Srpska ekonomija
Evropska komisija usvojila je paket mera za lakšu i fleksibilniju primenu pravila dijagonalne kumulacije porekla robe između Evropske unije i 20 zemalja Panevromediteranskog regiona (PEM), čiji je cilj povećanje trgovinske razmene, unapređenja konkurentnosti kompanija koje posluju u regionu i ublažavanja posledica ekonomske krize izazvane pandemijom Kovid-19