Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda doneo je 26. avgusta odluku o uspešnom završetku četvrtog, pretposlednjeg razmatranja rezultata ekonomskog programa Srbije, koji je podržan Instrumentom za koordinaciju politike (The Policy Coordination Instrument – PCI), saopštila je NBS.
Odbor MMF-a ocenio je da Srbija nastavlja sa uspešnim sprovođenjem ekonomskog programa. U borbi protiv pandemije izazvane virusom korona, vlasti u Srbiji su u ranoj fazi usvojile stroge mere zaštite i donele veliki paket mera. Odbor MMF-a je kao izuzetno pozitivno ocenio takav odgovor nosilaca ekonomske politike u Srbiji, navodeći da je snažan, pravovremen i sveobuhvatan.
Odbor MMF-a istakao je da su vlasti u Srbiji na pandemiju odgovorile odmah, velikim paketom fiskalnih i monetarnih mera, kao i merama usmerenim ka bankarskom sektoru.
Ocenjuju da su mere dobro osmišljene, i na pravi način usmerene na zaštitu i podršku domaćinstvima, podršku očuvanju radnih mesta, na veća ulaganja u zdravstvo, obezbeđenje dovoljne likvidnosti u bankarskom sistemu i olakšanje otplate obaveza po osnovu kredita.
Odbor MMF-a konstatuje da je u Srbiji očuvana niska inflacija i stabilan kurs. Narodna banka Srbije je vodila adekvatnu relaksirajuću monetarnu politiku i donosila privremene vanredne mere kojima se pomaže u očuvanju likvidnosti bankarskog sektora i daje podrška kreditnoj aktivnosti.
Dalje, ocenjeno je da je fiskalni paket koji je donet kao odgovor na krizu jedan od najvećih u regionu i da pruža potrebnu podršku domaćinstvima, preduzećima i zdravstvenom sistemu.
Guverner Jorgovanka Tabaković istakla je da je odluka o uspešnom završetku četvrtog razmatranja ekonomskog programa očekivana.
„Srbija sprovodi ekonomski program jačanjem domaćih faktora rasta, a niska inflacija i stabilan finansijski sektor bili su i ostaće značajna podrška javnim finansijama. U saradnji s Vladom, u proteklih osam godina stabilizovali smo našu ekonomiju i kroz nisku inflaciju, relativno stabilan kurs dinara, devizne rezerve na rekordnom nivou, jačanje finansijske stabilnosti i brojne inovacije, doprinosili povoljnim izgledima za njen ubrzani rast. Takav odgovoran pristup stvorio je i prostor za odbranu naše ekonomije od različitih izazova, i za donošenje obimnih paketa monetarnih i fiskalnih mera, bez ugrožavanja cenovne i finansijske stabilnosti, kao ni fiskalne pozicije države”, poručila je guvernerka.
Tabakovićeva je podsetila i da je tokom jula Misija MMF-a ocenila da je Narodna banka Srbije kroz svoje reakcije – od smanjenja referentne kamatne stope, preko obezbeđenja likvidnosti, propisivanja zastoja u otplati obaveza dužnika i druge oblike olakšanja u izmirivanju obaveza, kao i nizom drugih mera, nastavila da čuva neophodnu monetarnu i finansijsku stabilnost i u ovim uslovima ogromnih neizvesnosti na globalnom nivou.
Zahvaljujući ranije uspostavljenom uzlaznom trendu ekonomskog rasta i preduzetim merama od strane vlasti u Srbiji, Odbor MMF-a projektuje da će u uslovima globalnog šoka koji je snažno uticao na eksternu tražnju i uslovio poremećaje u globalnim i regionalnim lancima snabdevanja, stopa realnog rasta BDP-a Srbije biti na nivou od -3% u 2020. godini.
To je jedna od njihovih najboljih projekcija rasta za ovu godinu. Uprkos tome što su u junu u odnosu na april i dodatno smanjili projekcije rasta za ogroman broj zemalja, za Srbiju su zadržali aprilsku projekciju upravo zbog snažnog, pravovremenog i sveobuhvatnog odgovora na krizu.
Nakon toga, u uslovima već započetog ekonomskog oporavka, očekuju snažan privredni rast Srbije od 6% u 2021. i 2022. godini, što je jedan od najbržih oporavaka, kao i održiv rast od minimum 4% u srednjem roku.
Odbor MMF-a očekuje i da će inflacija u Srbiji ostati pod kontrolom Narodne banke Srbije i u 2020. godini i u srednjem roku. Za ovu godinu projektuju prosečnu inflaciju na nivou od 1,5%, a nakon toga projektuju njeno postepeno približavanje centralnoj vrednosti cilja u srednjem roku.
Imajući u vidu projektovani ekonomski oporavak i privremen karakter mera fiskalne politike u ovoj godini, prema oceni MMF-a, fiskalni deficit bi već u 2021. godini trebalo da bude na nivou od oko 2% BDP-a, a u godinama nakon toga na nivou od 0,5% BDP-a.
To će obezbediti da se učešće javnog duga u BDP-u brzo vrati na silaznu putanju, pri čemu MMF projektuje da će i u ovoj, kriznoj godini, njegovo učešće ostati ispod 60% BDP-a. Odbor MMF-a procenjuje i da će Srbija nastaviti sa dobrom politikom rasta javnih investicija i u 2021. godini, za koje očekuju da u periodu od 2021. godine budu na nivou iznad 5% BDP-a.
S obzirom na veliku neizvesnost u vezi sa ekonomskim izgledima na globalnom nivou, preporuka MMF-a svim zemljama jeste da pažnju usmere i na praćenje fiskalnih rizika, kao i na razmatranje mera za vanredne situacije.
MMF očekuje i da će se deficit tekućeg računa platnog bilansa smanjiti već u 2020. godini, da će zatim nastaviti da se postepeno smanjuje u srednjem roku, i da će zadržati potpunu pokrivenost neto prilivom stranih direktnih investicija, navedeno je u saopštenju.