Narodna banka Srbije proaktivnim delovanjem i odgovornim ponašanjem poslednjih osam godina uspešno održava relativnu stabilnost deviznog kursa, koja je jedan od nosećih stubova monetarne, finansijske i makroekonomske stabilnosti naše zemlje, saopštila je danas NBS.
Takav pristup održanja relativne stabilnosti deviznog kursa u skladu je s ciljanjem inflacije kao osnovnom monetarnom strategijom, a njegovu opravdanost potvrđuju i poslednji radovi i istraživanja renomiranih institucija poput Banke za međunarodna poravnanja (BIS) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
"Ukupna ekonomska politika, rešenost i odgovornost nosilaca politike da sprovode neophodne reforme, stvaranje podsticajnog poslovnog okruženja, znatno povoljniji izgledi rasta – sve zajedno čini stabilnost, iz koje proističu poverenje i rast kreditnog rejtinga naše zemlje", istakla je guverner Jorgovanka Tabaković.
U periodima preovlađujućih pritisaka na jačanje dinara, koji su poslednjih godina rezultat jačanja makroekonomskih pokazatelja, delujući proaktivno, Narodna banka Srbije je kupovala devize, uvećavajući na taj način devizne rezerve i stvarajući zdravu osnovu za očuvanje eksterne pozicije zemlje u uslovima turbulencija na svetskom nivou.
Postupajući tako, od aprila 2017. do kraja 2019. godine, NBS je u neto iznosu kupila preko 5,3 milijarde evra, jačajući na taj način otpornost domaćeg finansijskog sistema na šokove iz međunarodnog okruženja.
U uslovima koji kreiraju pritiske ka slabljenju domaće valute, poput aktuelne neizvesnosti u međunarodnim okvirima usled globalne pandemije, Narodna banka Srbije dobro odmereno i oprezno koristi prethodno uvećane devizne rezerve.
Kako bi očuvala stabilnost deviznog tržišta, a imajući u vidu negativne efekte koje bi prekomerne oscilacije u vidu slabljenja domaće valute imale na građane i privredne subjekte, uključujući one sa obavezama u stranoj valuti, Narodna banka Srbije javlja se na deviznom tržištu kao neto prodavac deviza.
Pristup održanja relativne stabilnosti deviznog kursa tokom prethodnih osam godina potvrdio se kao optimalan i dokazao kao jedino ispravan u ambijentu još uvek povećanog stepena evroizacije domaće ekonomije – koji se upravo zahvaljujući ostvarenoj i održanoj stabilnosti poslednjih godina smanjuje.
Najnoviji primer takve potvrde predstavlja pre dva dana (24. avgusta) objavljena stručna ekonomska analiza Banke za međunarodna poravnanja, koja se bavi efektima slabljenja (deprecijacije) domaće valute u uslovima visokog stepena zaduženosti domaće privrede u stranoj valuti – na primeru 15 zemalja u razvoju (Corporate dollar debt and depreciations: all's well that ends well?).
Analiza Banke za međunarodna poravnanja pokazuje da, "suprotno popularnoj teoriji po kojoj deprecijacija vodi ekspanziji zahvaljujući povećanoj konkurentnosti domaćeg izvoza", "u stvarnom svetu to nije slučaj, naročito za preduzeća s visokim dugom u stranoj valuti".
Naprotiv, prema rezultatima analize, "deprecijacija može dovesti do znatnih negativnih efekata na bilans stanja preduzeća i do smanjene investicione aktivnosti".
U stručnoj analizi se ističe i da je kompanija sa zaduženjem u stranoj valuti, ukoliko nije zaštićena od deviznog rizika (hedžovana) na operativnom nivou (kompanija je izvoznik) ili finansijski (korišćenjem instrumenata za zaštitu od deviznog rizika), ranjiva na iznenadne promene deviznog kursa.
I nedavno objavljena analiza MMF-a ukazuje na slične zaključke. To novo istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda potvrđuje da su koristi od deprecijacije domaće valute ograničene i kratkoročne, naročito u slučaju zemalja u razvoju – beleži se tek blaga reakcija obima izvoza na slabljenje domaće valute, i to u kratkom roku.
Negativne posledice znatnog slabljenja valute po finansijsku stabilnost Srbije mogli smo da osetimo u periodu pre 2012. godine i nećemo dozvoliti da se one ponove, navedeno je na sajtu NBS.