Fiskalna strategija za 2021. sa projekcijama za 2022. i 2023. predviđa postepeno vraćanje u ravnotežu javnih finansija. Planirano je da se fiskalni deficit sa 8,9% BDP-a iz 2020. smanji za tri godine na 1% BDP-a uz smanjenje javnog duga sa skoro 60% BDP-a na 56% BDP-a.
Strategijom se planira i veliko poboljšanje strukture budžeta tako što bi se snažno smanjilo učešće državnih subvencija i plata u javnom sektoru u budžetskim rashodima, a povećalo učešće javnih investicija. Konkretnije, Strategija kaže da će subvencije u 2023. da se nominalno smanje za oko 20% u odnosu na 2021, a da će plate u javnom sektoru u naredne tri godine da rastu manje od 5% godišnje. Po projekcijama iz Strategije budžet ne bi oskudevao ni u poreskim prihodima pošto je prognozirano da će privredni rast u 2021. da iznosi 6%, a u 2022. i 2023. godini 4%. Rast BDP-a pokretale bi investicije privatnog sektora za koje se očekuje da će u naredne tri godine realno da rastu preko 10% godišnje.
Glavno pitanje, međutim, kako je navedeno na sajtu Fiskalnog saveta Srbije, je da li će planirana makroekonomska i fiskalna kretanja (koja su gotovo idealna) zaista i da se ostvare. Strategija ne definiše dovoljno dobro konkretne politike kojim bi se to obezbedilo: 1) nisu jasno predstavljene ključne mere Vlade koje bi dovele do očekivanog snažnog rasta privatnih investicija od 10% godišnje i posledično relativno visokog rasta BDP-a; 2) ne zna se kako će se u praksi ograničiti rast plata u javnom sektoru u srednjem roku kad država takvu politiku ne sprovodi ni tokom krize i 3) nije prikazan dovoljno čvrst plan temeljnog restrukturiranja najvažnijih državnih i javnih preduzeća koje je neophodno za projektovano smanjenje subvencija.