Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Beč: zelena ostrva umesto pogrešno parkiranih vozila

Beč
Foto: © Wiener Linien/ Manfred Helmer
Srpska ekonomija

U svakom većem gradu dešava se više puta u toku dana da pogrešno parkirana vozila svaki put zaustave saobraćaj u proseku oko 40 minuta. Samo ove godine u Beču su tramvaji blokirani 1.649 puta, što je u poređenju sa 2019. godinom znatno manje, a čemu su doprineli građevinski radovi koje je pokrenuo gradski prevoznik „Bečke linije“ (Wiener Linien).

U 2020. godini su u glavnom gradu Austrije u proseku četiri i po puta u toku dana pogrešno parkirana vozila blokirala javni saobraćaj. Ipak broj se smanjio u poređenju sa 2019. godinom kada tramvaji nisu mogli da se kreću 2.030 puta. Gradski prevoznik ovo smanjenje povezuje sa preduzetim merama preuređenja udarnih mesta gde se vozila pogrešno parkiraju. Na prazan prostor postavljene su betonske kocke u koje je zasađeno zelenilo.

Tako je na primer, na početku godine u jednom delu ulice Blindengase u opštini Jozefštat proširenjem trotoara broj blokada saobraćaja sa 100 smanjen na 13 ove godine. „U vreme globalne klimatske krize mnogi korisnici javnog prevoza znatno brže stižu do cilja zahvaljujući merama uklanjanja rizičnih mesta za parkiranje“, javljaju iz Bečkih linija. I u ostalim bečkim opštinama krenulo se u sprovođenje takvih mera.

„Bečke linije“ savetuju vozače da na uskim mestima prilikom parkiranja obrate pažnju na šine i obavezno zatvore retrovizor sa strane. „Ukoliko dođe do blokade vozila javnog prevoza, to može da košta i do nekoliko stotina evra. Pored kazne tu su i troškovi za izlazak vatrogasnog vozila ili šlep-službe na teren, kao i prekovremeni sati angažovanog osoblja.“

 

Ostali naslovi

Moramo da menjamo terapiju da bismo očuvali privredu
Srpska ekonomija
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je da će, što kriza duže traje, i države i privrede svuda u svetu, morati da preispitaju i prilagode i pravila poslovanja i terapiju - mere podrške korporativnom sektoru da bi se očuvali oni biznisi koji mogu da prežive i održivo posluju
Tabaković: Javni dug je ispod 60 odsto BDP
Srpska ekonomija
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da javni dug Srbije iznosi između 56,7 i 57,8 odsto bruto društvenog proizvoda, ocenivši da je to zaduženje "bezbedno ispod 60 procenata"
NLB razmatra uvođenje naknade za čuvanje novca
Srpska ekonomija
U prvoj polovini 2021. postoji velika verovatnoća da će se u Sloveniji uvesti naknade za čuvanje novca
U 2021. godini počinje uvođenje brzog interneta u ruralne krajeve
Srpska ekonomija
Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Tatjana Matić rekla je da bi radovi na uvođenju širokopojasnog interneta u ruralnim krajevima Srbije trebalo da počnu u toku 2021. godine
Zvanični srednji kurs 117,5783 dinara za evro
Srpska ekonomija
Zvanični srednji kurs danas iznosi 117,5783 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije
Kroz Vip mrežu u novogodišnjoj noći prošlo nešto više od sedam miliona poruka
Srpska ekonomija
U novogodišnjoj noći, od 20 časova 31. decembra do 8 časova ujutro 1. januara, kroz Vip mrežu razmenjeno je 6.934.013 poruka (zbirno sms i mms), dok je u inostranstvo poslato 17.389 poruka. Vip korisnici su uputili 2.606.216 poziva, od toga 28.131 u inostranstvo, a kroz mrežu je prošlo 313.17 TB podataka
NALED anketa: 70% frilensera bi platilo porez
Srpska ekonomija
Čak 70% frilensera spremno je da plaća poreze i doprinose za svoj rad, ali visoka stopa oporezivanja, neodgovarajući zakonski okvir i nedovoljno jasne instrukcije za obračunavanje poreskih obaveza su ključni problemi sa kojima se suočavaju, pokazalo je istraživanje na uzorku od 480 ispitanika, koje je u novembru sproveo NALED, zajedno sa Republičkim sekretarijatom za javne politike
Od Dubaija do Beograda avionom pet puta nedeljno
Srpska ekonomija
Flajdubai će povećati broj letova za Beograd na pet nedeljno počev od 5. januara 2021. zbog povećane potražnje
Mišljenje na Fiskalnu strategiju za 2021. godinu sa projekcijama za 2022. i 2023. godinu
Srpska ekonomija
Fiskalna strategija za 2021. sa projekcijama za 2022. i 2023. predviđa postepeno vraćanje u ravnotežu javnih finansija. Planirano je da se fiskalni deficit sa 8,9% BDP-a iz 2020. smanji za tri godine na 1% BDP-a uz smanjenje javnog duga sa skoro 60% BDP-a na 56% BDP-a
Šta sadrži Uredba o izmirenju obaveza na isplaćene minimalce
Srpska ekonomija
Poreze i doprinose na isplaćene minimalce, kojim je država pomogla da ublaže posledice pandemije, privrednici će moći da izmire tokom naredne dve godine