Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Domaći proizvođači hrane na prestižnoj svetskoj izložbi u Kelnu

Sajam
Srpska ekonomija

Širok asortiman proizvoda iz Srbije počev od meda, džemova i slatkiša, preko sokova, vina i rakija do čuvenog srpskog ajvara, sušenog i liofilizovanog voća, dečije hrane i  mlečnih proizvoda, biće predstavljen posetiocima predstojećeg Međunarodnog sajma prehrambene industrije ANUGA koji se od 9. do 13. oktobra održava u Kelnu.  

Uz podršku Privredne komore Srbije (PKS) i Razvojne agencije Srbije (RAS), srpske kompanije sedmi put će promovisati svoju izvoznu ponudu na dva nacionalna štanda jednom za proizvođače gotovih proizvoda i drugom na kome će biti predstavljeni smrznuti proizvodi.

Na Nacionalnom štandu gotovih proizvoda izlaže 14 naših firmi: CMANA, Krnjevo; ZDRAVO ORGANIK, Selenča; INTERFOOD 60, Čačak; NATURA GUSTO, Paraćin; BG PRODUKT 1996, Kruševac; MLEKARA ŠABAC; BUDIMKA, Požega; VAN DRUNEN FARMS EUROPA, Banatsko Karađorđevo; SANUM PER FRUCTUS, Kragujevac; VINO KALEM, Velika Drenova; FABRIKA DEČIJE HRANE, Dobanovci; FLAMA FRUCTIS, Jazak; MEDELA, Vrbas; TISACOOP, Kanjiža. 

Na drugom nacionalnom štandu predstaviće se 13 kompanija sa asortimanom smrznutog voća i povrća: PIK BEČEJ; FRIKOM, Beograd; ITN GRUP, Zemun; VOĆAR, Svilajnac; MASTER FRUIT, Beograd; MASLI, Leskovac; FRIGLO, Sutjeska; FRIGO-PAUN, Požega; EURO FRIGO, Požega; LAKI, Arilje; SWEET HOUSE EXCLUSIVE, Sopot; MIRAX AGRAR, Beograd; BMN MALINAS, Požega.

"Cilj nastupa naše privrede na ovom najvećem prehrambnom sajmu u Evropi jeste promocija i povećanje izvoza iz Srbije na tržište Nemačke i cele Evropske Unije. Ovogodišnja ANUGA biće održana u hibridnom formatu, koji podrazumeva učešće izlagača na sajmu uživo, ali i na digitalnoj platformi Anuga@home koja će biti aktivna do kraja godine i služiće kao jedinstvena mreža za povezivanje svih izlagača i posetilaca sajma", pojasnila je Zorana Delić iz Privredne komore Srbije.

Ova manifestacija, kako je rekla Delićeva, pruža mogućnosti srpskim kompanijama da se upoznaju sa novim proizvodima, tehnologijama i svetskim trendovima u prehrambenoj industriji, upoznaju nove dobavljače za evropsko i druga inostrana tržišta, sagledaju svoju poziciju u odnosu na tržišnu utakmicu i konkurenciju.

Sve inovacije, najnoviji trendovi u industriji hrane, zanimljive činjenice o budućnosti prehrambene industrije biće predstavljene tokom pet dana trajanja sajma.

Manje šećera, manje veštačkih sastojaka, zamenska mesa i alternativni proteini, super hrana, bez glutena, korišćenje drevnih žitarica i više biljnih i prirodnih aroma, samo su neki od trendova o kojima će se više čuti na sajmu u Kelnu.  

ANUGA je najveći svetski međunarodni sajam prehrambene industrije i najznačajniji za sve proizvođače i izvoznike hrane širom sveta. Održava se svake druge godine u Kelnu, u sajamskom prostoru KELN MESE (Koelnmesse GmbH) površine 284.000m². U 2019. godini 7.972 izlagača iz više od 100 zemalja predstavilo je svoje proizvode pred više od 170.000 posetilaca iz 200 zemalja sveta. 

Sajam čini deset tematskih celina odvojenih po paviljonima – gotovi proizvodi, mleko i mlečni proizvodi, smrznuti proizvodi, meso i mesne prerađevine, alkoholna i bezalkoholna pića, topli napici, pekarski proizvodi, organski proizvodi i anuga kulinarski koncept. 

Ostali naslovi

Rad IPS NBS sistema za novembar
Srpska ekonomija
U IPS NBS sistemu, koji radi u režimu 24/7/365, za 30 dana u novembru realizovano je 4.091.208 transakcija
Uskoro završetak tunela Straževica
Srpska ekonomija
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović izjavio je da će deo obilaznice oko Beograda kod Bubanj Potoka, s najvećom saobraćajnom petljom, biti završen najkasnije do kraja sledeće godin
Elektronske usluge doprinele velikim uštedama
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić prisustvovala je puštanju u rad portala green.gov.rs, na kojem će građani u realnom vremenu moći da prate šta je Vlada Srbije, zahvaljujući e-upravi, uradila kako bi sačuvala životnu sredinu
Pravedno poresko oporezivanje
Srpska ekonomija
Srbiju je nedavno ponovo posetio Rasel Timgan, američki ekpert za masovnu procenu vrednosti nepokretnosti koji već četiri godine radi sa mladim stručnjacima Republičkim geodetskim zavoda na izradi modela za poresko oporezivanje. On smatra da budžeti loklanih samouprava mogu da se povećaju kada se procena vrednsoti nepokretnosti uskladi sa njihovom tržišnom vrednošću
Promocija turističke ponude Beograda u Solunu
Srpska ekonomija
Turistička ponuda Beograda predstavljena je u Solunu pred članovima diplomatskog kora, uprave grada Soluna i solunske regije na čelu sa gradonačelnikom Konstantinosom Zevrasom
Proširena mogućnost plaćanja računa/faktura skeniranjem NBS IPS QR kôda
Srpska ekonomija
Mogućnost plaćanja računa/faktura skeniranjem NBS IPS QR kôda dodatno je proširena u trećem tromesečju, budući da je još jedna banka ovu uslugu uvrstila u svoju ponudu
Beč izdvaja rekordna sredstva za zaštitu klime
Srpska ekonomija
„Prvi budžet grada Beča usvojen za dve godine donosi rekordne investicije u zaštitu klime“, naglasio je Jirgen Černohorski, član gradskog veća zadužen za životnu sredinu. Grad Beč će investirati 2,8 milijarde evra u mere za zaštitu klime u 2022. i 2023. godini
Zlatibor najavio zimsku sezonu na kragujevačkom sajmu turizma
Srpska ekonomija
Nakon uspešne letnje sezone koju je obeležio porast broja turista i ostvarenih noćenja, Turistička organizacija Zlatibor u narednom periodu sprovešće niz promotivnih aktivnosti među kojima je i nastup na 12. Međunarodnom sajmu turizma i seoskog turizma  u Kragujevcu
Sve više koprisnika mobilnog bankarstva
Srpska ekonomija
Rast broja korisnika koji su ugovorili uslugu mobilnog bankarstva sve je veći – sa 2.036.765 korisnika na kraju trećeg tromesečja 2020. na 2.692.552 korisnika na kraju trećeg tromesečja 2021. godine, što je povećanje od 32,20%
Fazno uvođenje eFaktura
Srpska ekonomija
Od 1. maja obavezu izdavanja i primanja imaće javni sektor u međusobnim transakcijama kao i privatna preduzeća kada izdaju fakturu javnom sektoru. Od 1. jula javni sektor će biti u obavezi da izdaje eFakturu privatnom, a od 1. januara 2023. na eFakture će u međusobnom poslovanju morati da pređe i privatni sektor odnosno obveznici PDV-a