Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Građane kamate na keš kredite koštaju oko 350 miliona evra

Srbija
Srpska ekonomija

Na kraju septembra ukupan dug po bankarskim kreditima u Srbiji bio je 3.050 milijardi dinara, što je mesečno povećanje od 0,8 posto, navodi se u septembarskom izveštaju Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije.

Dug preduzetnika je 68,5 milijardi dinara i veći je za 1,3 posto u odnosu na kraj avgusta, dok je stanovništvo svoje zaduženje uvećalo za 0,8, a pravna lica za 0,7 posto.

Od gotovo 1,3 hiljade milijardi dinara duga stanovništva, gotovo polovina, odnosno 609 milijardi je za gotovinske kredite, a slede stambeni i krediti za adaptaciju s 532 milijardi. Mesečni rast gotovinskih kredita je 0,8 posto, dok je dug stanovništva po stambenim kreditima za mesec dana veći za 1,3 posto, preneo je Bankar.rs.

Iako izgleda da rast kredita nije veliki, u realnom životu radi se o ogromnim novcima koje građani moraju da plaćaju za kamate. Iako se visina kamate razlikuje od banke do banke, a zavisi i od ročnosti kredita, izvesno je da građani Srbije bankama za gotovinsku pozajmicu ostave velike pare – jer uz kamatu od oko samo sedam odsto, a uglavnom je kamata iznad tog procenta, u ukupnom dugu stanovništva na ime keš kredita građani bankama plate više od 40 milijardi dinara na ime kamata.

A evo i kako to izgleda – ako se uzme kredit od 100.000 dinara, uz prosečnu kamatu, koja se kreće od oko sedam pa do iznad 10 odsto, troškovi su različiti: ukoliko se kredit otplaćuje 13 meseci, mesečna rata iznosiće oko 8.000 dinara, ako se rok produži na, recimo, 18 meseci, rata će biti oko 5.900 dinara, a ako je rok otplate 24 meseca, mesečno će morati da se izdvoji oko 4.500 dinara.

U prvom slučaju klijent će ukupno platiti oko 104.500 dinara, dok će uz rok otplate od 18 meseci, ovaj kredit ukupno biti težak oko 106.000 dinara, a oni koji 100.000 dinara kredita budu otplaćivali dve godine, ukupno će platiti oko 108.000 dinara.

Sigurno je da građani Srbije ne bi da ne moraju uzimali gotovinske kredite, koji su, po pravilu, među skupljim uslugama koje banka odobrava. Slobodno se može reći da se na to većina njih odluči zbog hroničnog nedostatka novca, a da li ta sredstva iskoriste za kupovinu nečega što je u domaćinstvu potrebno ili za lakše premošćavanje razlike između primanja i troškova u kućnom budžetu – to znaju oni koji se za takav korak odluče.

Tako je za, recimo, opremanje kuhinje, odnosno kupovinu samo najvažnijih kućnih aparata – šporeta, mašine za pranje suđa i frižidera i to skromniju varijantu – potrebno najmanje 70.000 dinara. To premašuje i prosečnu platu, pa zato i ne čudi što je najčešća pozajmica koju građani uzimaju od banaka gotovinski kredit.

Važno je da građani znaju, ukazuju finasijski poznavaoci, da je, u slučaju kada novac nedostaje, a nešto se mora kupiti, ipak bolje podići gotovinski kredit nego trošiti novac kojeg nema, odnosno koristiti dozvoljeni minus.

Naime, dozvoljeni minus je najbrža, ali i najskuplja pozajmica, a prosečna kamata je 29 odsto. Još je gore skliznuti u nedozvoljeni minus jer su tada kamate još više.

Ostali naslovi

Otvoren peti punkt za vakcinaciju u beogradskim tržnim centrima
Srpska ekonomija
Zamenik gradonačelnika Goran Vesić i gradska sekretarka za socijalnu zaštitu Nataša Stanisavljević prisustvovali su otvaranju još jednog punkta za vakcinaciju protiv virusa korona. Novi punkt otvoren je u „Beošoping centru” na Zvezdari, gde su građanima na raspolaganju „sinofarm” i „fajzer” vakcine. Punkt će danas raditi do 17 sati, a od sutra i svakog narednog dana od 12 do 20 časova
Onlajn registar neporeskih dažbina obuhvatio je više od 2.000 neporeskih dažbina
Srpska ekonomija
Onlajn registar neporeskih dažbina obuhvatio je više od 2.000 neporeskih dažbina (takse i naknade za korišćenje javnih dobara) sa republičkog, lokalnog i pokrajinskog nivoa i to je dosad najsveobuhvatnija evidencija obaveza koje građani i privreda imaju prema državi mimo poreza. Registar je svečano predstavljen danas na završnoj konferenciji „Projekta za reformu neporeskih prihoda“
Beograd ponosan na ostvarene rezultate u ovoj godini
Srpska ekonomija
Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić učestvovao je danas na konferenciji  „The Economist – Svet u 2022. godini”. Tema konferencije su bili izazovi i projekti koji su obeležili prethodnu godinu, kao i vizije i planovi za narednu godinu
Smanjuje se broj domaćinstava bez električne energije
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović predsedavala je danas sednici Radne grupe za praćenje sigurnosti snabdevanja energijom i energentima, na kojoj je razmatrana aktuelna situacija u svim delovima energetskog sistema
Cilj da u Srbiji studira što više stranih studenata
Srpska ekonomija
Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić predstavio je danas na „ Ekspo 2020 Dubai” mogućnosti za studiranje stranih studenata u Srbiji kroz programe „Studiraj u Srbiji“ i „Svet u Srbiji“
Unaprediti kvalitet proizvodnje maline u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnji rod maline procenjuje se između 80.000 i 90.000 tona, 2021. godinu obeležila je najveća otkupna cena do sada, koja se u zavisnosti od područja uzgajanja kretala između 400 i 450 dinara po kilogramu, povećana je vrednost izvoza, ali se malinari suočavaju sa velikim izazovima među kojima su primetan pad proizvodnje i manji obim poslovanja
Vesić otvorio međunarodni seminar o modernizaciji javnog prevoza u Beogradu
Srpska ekonomija
Zamenik gradonačelnika Goran Vesić otvorio je danas međunarodni regionalni seminar pod nazivom „Modernizacija javnog gradskog prevoza u Beogradu”, koji je održan u hotelu „M” u okviru projekta koji finansira Vlada Japana kao donaciju našem glavnom gradu. On je tom prilikom zahvalio Vladi Japana na podršci koju pruža Srbiji
Budućnost u energetskoj i ekološkoj bezbednosti
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović poručila je danas da su u narednim decenijama potrebne ogromne investicije u energetski sektor, pre svega u zelenu energiju, kako bi Srbija bila i energetski bezbedna i imala zdravu životnu sredinu
Prijavljivanje kompanija za model dualnog obrazovanja do 15. decembra
Srpska ekonomija
Kompanije koje žele da se prijave za model dualnog obrazovanja, mogu to da urade do 15. decembra. Rok je produžen zbog velikog interesovanja privrede
Stopa kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Srbiju nula odsto
Srpska ekonomija
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da stopu kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Srbiju zadrži na nivou od 0 odsto, imajući u vidu da se ocenjeno učešće realne kreditne aktivnosti u realnom bruto domaćem proizvodu nalazi ispod svog dugoročnog trenda, kao i prisutan nastavak globalne neizvesnosti izazvane širenjem novih sojeva virusa korona